Page 123 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

izvršava nizove složenih radnji, kadšto toliko

svrhovitih da se čine svjesnima; i ne samo svjesnima,
već utemeljenima na predviđanju budućnosti, gotovo

vidovitosti, poput seljenja ptica, svijanja gnijezda za još
nerođene goluždravce, pronalaženja puta za jug ujesen i

za sjever u proljeće itd.
No sve se te radnje zapravo objašnjavaju samo

instinktom, tj. potčinjavanjem lagodi-nelagodi.

U razdobljima u kojima se tisućljeća mogu računati kao
dani, odabirom se razvio tip koji živi u skladu s tim

potčinjavanjem. To je potčinjavanje svrhovito, tj. ono
vodi traženom cilju. Posve je jasno zašto je to tako. Ne

može biti drugačije. Zato jer određena vrsta drugačije ne
bi mogla živjeti i odavno bi izumrla. Instinkt upravlja

njezinim životom, ali samo dotle dok je svrhovit. Čim
prestane biti svrhovit, on postaje nosilac smrti i vrsta

izumire. najčešće, lagoda-nelagoda je lagodna ili
nelagodna ne radi korisnosti ili štetnosti koju donosi, već

zbog toga.

Utjecaji koji su se pokazali korisnima za određenu
vrstu za njezina vegetativnog života, s prijelazom na

animalni život počinju se osjećati kao lagodni, a štetni

utjecaji kao nelagodni.
Isti utjecaj - recimo određena temperatura - može biti

za jednu vrstu koristan i ugodan, a za drugu štetan i

neugodan.
Stoga je jasno da potčinjavanje »lagodi-nelagodi«

mora biti svrhovito. Lagodno je lagodno zato jer je

korisno, nelagodno je nelagodno zato jer je štetno.

Poslije instinktivnih, na sljedećem stupnju su svjesne i
automatske radnje.

Svjesnom radnjom naziva se radnja poznata subjektu

koji je izvršava prije njezina izvršenja, radnja koju