Page 4 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 4

Da aš ji  Uliks   o a   iti   iča   dalji i   ita  i  izgo u  iz  p i ode,  postati

                ist aži ače  odsut osti ili p ik i e osti p a oga ži ota.
                        P ed ag Mat eje ić  ije po o a ,  iti je ču a  s jetio ika.
                        Možda  je  i  to,  ali  je  p ije  s ega  p otago ist  su  e e e  i telektual e
                rasp a e. Njego a  i liog afija i a  aslo a koji su, očito,   lo  azličiti od o oga

                B e ija a.  P ofeso    a   az i ,  z ačaj i   u i e za a,  e  opski   i
                p ekoo ea ski ,  Mat eje ić  se  oslo io   a  k itiku  potak utu   a ksiz o   i
                 e olu io a  o  i sta  ijo , ali liše u s ake o todoksije i ideološke dog e.
                        U    ošt u  eseja,  oso ito  u  isti sko   k itičko-historijskom  remek-djelu
                kakvo je Pour une poetque de l'evenement (Pariz, 1979), temeljito je promislio i s
                 eliko   o igi al ošću  o  o io  sa t o ski  poja   e gage e t,  uključi ši  se  s
                 ep ikos o e i   auto iteto   u   eđu a od u  de atu  o  fu k iji  i  slo odi
                k jiže  osti. Još i da as –  ožda  iše  ego juče  – su  e e a se s ijest zapliće,

                napose na Zapadu, u neprihvatljive i kobne nedoumice oko realizma ili klasicizma
                i  naprednosti,  iz eđu  S ile  i  Ha i de,  hu a ističke  i sta  ije  se  uk ućuju  u
                a ak o ističko  i  ep esi  o  ko ze  ati iz u, dok se pak slo od jački zahtje i
                deg adi aju u  ago sko  u  oža a ju,  eg esi  o  i  e azgo ijet o , u o o

                što Nietzs he zo e "a a hijo  atoma".
                        V lo  je   alo  auto a  koji  po ažu  da  se  doista  suoči o  s  tak o
                 ezizlaz ošću, kao što to či i Mat eje ić, koji s ojo  koz opolitsko  kultu o  i

                intelektualnim gospodstvom - kao i s ojo  dijalektiko  p i liža a ja-udaljavanja
                sp a   ži ota,  st a i  i  povijesti  -    a i  su jekti  ost   e  od ičući  se  p ito
                u i e zal osti,  sup otsta lja  se  totalita iz u   e  gu eći  iz   ida  glo al u
                perspektivu stvarnosti. Ta je opredjeljenja potvrdio u mnogim svojim esejima, od
                k jiže  ih studija u p a o  s islu  iječi i etičko-političkih istupa, do glaso itih i
                s io ih  "Ot o e ih  pisa a"  upuće ih,  u  teški   situa ija a  i   e   ez  oso  og
                 izika,   az i    oć i i a   a  ze lji  u  o  a u  slo ode  ili,   olje   eći,  st a  ih

                slo oda i ž ta a  oći.
                        Bo eći  se  p oti   stalji iz a  i  s ih    sta  staljinista,  protiv  totalitarnih
                fo  ula  i  sh aća ja,  Mat eje ić  je  isto  tako  od io  i   ask i kao  sup ot u  i
                ko ple e ta  u  opas ost,  kak a  da as   aočigled   astače  s ako  kultu  o

                jedi st o  i  siste     ijed osti,  od a i ši  ogo če i  pa tikula iza   i   olekula nu
                 asutost:  ist aži ač  iz  Jugosla ije  i  S ed je  E  ope,  tog  slože og,   az o  s og  i
                po ekad  e t ifugal og  ozaika, upozo io je da "pose  ost, sa a po se i, još

                 ije    ijed ost",  ističući  opas ost  od  opsesi  e,   is e al e  i  ato izi a e
                egzaltacije vlastitog identiteta i sebeljubija.
                        U  Medite a sko     e ija u,  o aj  tu ač  dijaloga  iz eđu   aksi al ih
                siste a  e  ije ja sta   i pozi :  ije ja sa o  egista ,  alazi oča a ajući  uzički
   1   2   3   4   5   6   7   8   9