Page 7 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

posla st a. Ri ski se esta a ši ila oć i i iliza ija. S azijskog su tla došli

p o o i i je e. Na Medite a u se začela E opa.
Teško je o jas iti što as ago i da u ijek po o o pokuša a o složiti
mediteranski mozaik, sači iti još jed o katalog jego ih sasta i a, p o je iti
što z ači s aka od jih apose ili koliko ijedi jed a sp a d uge: E opa,

Mag e i Le a t; judejst o, k šća st o i isla ; Tal ud, Bi lija i Ku a ; Ate a i
Rim; Jeruzalem, Aleksandrija, Konstanti opol, Ve e ija; g čka dijalektika,
umjetnost i demokracija; rimsko pravo, forum i republika; arapska znanost,
p o a salsko i katalo sko pjes išt o; e esa sa u Italiji; Špa jolska u az i
azdo lji a, za os i i ok ut i ; Juž i Sla e i a Jad a u i još mnogo toga.
Na odi i ase o dje su se stoljeći a spajali i azd ajali, z liža ali se ili
sup otsta ljali jed i d ugi a ožda iše ego igdje a o o pla etu: p etje uje
se kad se ističu jiho e slič osti ili uzaja osti, a za e a uju azlike i suko i.

Mediteran nije jedino povijest.
Medite a ske se pose osti e uključuju ez ostatka u d uge jeli e, e
ulaze u sve veze primorja s kontinentom, Juga sa Sjeverom, Istoka ili Zapada s

Jugo . Uz aše o e oga su p otu ječja o ilježila i iliza ije, sta e i nove:
ako g čke i i ske, iza tsku, talija sku i f a usku s p o a salsko ,
špa jolsku s katalo sko , a apsku a az i st a a a, h atsku od Dal a ije do

Panonije, slovensku od Primorja do Alpa, srpsku s crnogorskom, makedonsku i
bugarsku, albansku, ru u jsku, tu sku, je ojat o i d uge, p ije g čko-rimskih
epoha, usporedo s njima ili poslije njih, sve zajedno i svaku napose. Kulture
Mediterana nisu samo nacionalne kulture.
Nje u e p istaju je ila uža od edite a skih.

Iz e je uje o ga p ilazeći u sa stajališta e opo e t iz a, kao isključi o
lati skoj, i skoj ili o a skoj t o e i i, p o at ajući ga s gledišta pa hele skog,
s ea apskog ili sio skog, sudeći o je u s položaja ilo kak a pa tikula iz a,
et ičkog, je skog ili st a ačkog. Sliku Medite a a izo liča ali su fa atič i t i u i

i p ist a i egzegeti, uče ja i ez u je e ja i p opo jed i i ez je e, služ e i
ljetopis i i p igod i pjes i i. D ža e i k e, lada i i p elati, s jeto i i duho i
zako oda i dijelili su a s e ači e p osto i ljude. U ut aš je eze odolije ale

su podjela a. Medite a je iše ego p ipad ost.
Govor o njemu trpio je od mediteranske govorljivosti: sunce i more; mirisi i
oje; jet o i i alo i; pješča e plaže i oto i s eće; dje ojke koje a o doz ije aju;

udovi e za ije e u o; luke, lađe i pozi i a put; plo id e, odolo i i p iče o
ji a; a a ča, i ta i asli a; pal e, pi ije i če p esi; askoš i ijeda; st a ost
i tlap ja; ži ot i sa . Tak e su oti e zlo a ila opća jesta lite atu e: opisi i
njihovo opeto a je. Medite a sko je go o išt o služilo de ok a iji i de agogiji,