Page 5 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

ključ. Ne čita iše, kao u s oji p ethod i djeli a, sa o k jige, ego očitava
s ijet, st a ost i uz ike oso a, stil lučkih kapeta ija, eod edi o p elaže je
p i ode u po ijest i u jet ost, p oduža a je o lika o ale u o like a hitektu e,
g a i e o ta e kultu o asli e, ši e je pojedi e eligije ili eo jaš ji i
putovima jegulje, ilježi sud i e i p iče koje su poh a je e u autički

leksiko i a ili iščezli idio i a, jezik alo a i ola, ža go e i go o e koji se
ep i jet o ije jaju u e e u i p osto u: hia hie a, ia ola i ćakula,
s i o o, šilok i ši oko, e e, e e a i neverin, barca, barcon, barcosa, barcuius,
agoč...
Njegov Brevijar postaje epskom knjigom koju ispunjava pietas za svaku od
ez oj ih sud i a koje o e ču a i sah a juje poput eiz je og a hi a ili pak

gole og eti ološkog ječ ika.
More je duboko i ez d a, a Mat eje iće go o laga , ulazi u du i u k oz
odsjaj a o a, posjeduje hit i u i a i e u atoč ši i i, čak i t agič oj, koju
o uh aća. O u ije a esti ljupkost Medite a a da se iskaže i očituje, poput
Raffaela La Caprijc u prekrasnom djelu Izgubljeni sklad.

Kultura i povijest izravno se uvode u stvari, u kamen, u bore na licima ljudi,
u okus i a i ulja, u oju alo a. Mat eje ić astoji o uh atiti Medite a ,
p epustiti se ča i te iječi, ali i st ogo od editi z ače ja, te po ući g a i e i
usta o iti eđe. Slijedi az e edite a ske staze, puto e ja ta a i sefa dskih

Žido a, t so e loze i ko ita ijeka. G a i e tada postaju estal e i luda e aka
ile ustalje e i ko e t ič e, o ta aju se ideal e k i ulje poput izo a a ili pak
kresta na valovima. Mediteranski brevijar je pripovijest: pripovijest koja navodi
st a ost da go o i i koja sa še o kale i kultu u a fa tastič u e oka iju.
Možda je to da as ajži lji i ajplod iji od k jiže osti, a e o e
p ipo jedačke: toliko ži lji i poetič iji od " o a a" što a p ičaju kako je i zašto

gosp. X s eta ili es eta s gđo Y.
Kao potamolog koji je, u knjizi Dunav, iskazivao prije svega duboku
nostalgiju za morem, napose za Jadranom, bratski zavidim talasologu
Mat eje iću i s eta sa što Du a utječe u o e, aka to ilo, ažalost C o
more a ne pravi Mediteran.