Page 6 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 6

I



                                                          Brevijar






                        P istupajući  Medite a u  od eđuje o   ajp ije  polazište:  o alu  ili  p izo ,
                luku  ili  događaj,  plo id u  ili  p iču.  Kas ije  postaje   a je   ažno  odakle  smo
                k e uli,  a   iše  dokle  s o  stigli:  što  s o  i  kako  s o   idjeli.  Po ekad  s a   o a
                izgledaju kao jedno, osobito kad se dugo plovi, ponekad je svako od njih drugo.
                        Polazi  s Jad a a, s  jego e istoč e st a e. Sje e  a o ala, od Malage do
                Bospora,  liža je i dostup ija o o e tko oda de k eće. Na juž oj st a i, od Haife
                do Ceute,  a je je zalje a i luka. O ilazeći otoke,  ajp ije jad a ske, zati  jo ske
                i  egejske,  Ciklade  i  Spo ade,  t ažio  sa    eđu   ji a  slič osti  i   azlike.

                Uspo eđi ao  sa   Si iliju  i  Korziku,  Majorku  i  Minorku.  Uza  sve  obale  nisam
                p istajao.  Na  ušći a   ijeka   aj iše  sa   se  zad ža ao.  Teško  je  upoz ati   ijeli
                Mediteran.
                        Ne znamo sigurno ni dokle se prostire: koliki dio kopna uz more zauzima,
                gdje prestaje i na kopnu i na moru. Grci su ga  idjeli iz eđu Fazisa  a Ka kazu i
                He kulo ih  stupo a  idući  od  istoka  p e a  zapadu:  pod azu ije ali  su   jego u

                prirodnu  granicu  spram  sjevera,  zanemarivali  ponekad  onu  s  jugom.  Stari  su
                 ud a i učili da Medite a  seže dokle  aste  asli a. Nije u ijek ni svuda tako:
                ima  mjesta  na  samoj  obali  koja  nisu  primorska  ili  su  to  manje  od  drugih,
                udaljenijih.
                        Kop o se  egdje  e usklađuje s  o e ,  e p ilagođuju se jed o d ugo .
                D ugdje pak  edite a ske oso i e zah aćaju  eće dijelo e ko ti e ta, p odi u u

                njih sa  iše utje aja. Medite a   ije sa o ze ljopis.
                        Granice mu nisu ucrtane ni u prostoru ni u vremenu. Ne vidimo ni kako
                 is o  ih od edili,  i po  če u. Nisu  i  gospoda ske  i  po ijes e,  i d ža  e  i

                nacionalne:  nalik  su  na  krug  kredom  koji  se  stalno  opisuje  i    iše,  koji   alo i  i
                 jet o i, djela i  adah uća ši e ili suža aju. Uz  edite a ske o ale p olazio je put
                s ile, uk šta ali  su se puto i soli  i  zači a, ulja  i  i isa, ja ta a i  u esa, o uđa i
                o užja, u ijeća i z a ja, u jet osti i spoz aje. Hele ski su e po iji  ili t go išta i
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11