Page 46 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 46

razdore gibelina i gvelfa, iza svakih gradskih vrata Montecche i Capulette: da su
                i  u s ako  poslu  afia ili  a o  a, u s ako  kaštelu Medi i ili Bo gie, u s i
                kapelama  jed i  te  isti  p elati  i  s e i.  Ne  otk i ajte   a   Medite a ,  kaže  se  u

                nekim mediteranskim gradovima onomu tko govori o stvarima koje su svakom
                poznate.
                        I e ijski je poluotok, zap a o,  a ji  dijelo  poluotok, a  eći  ko ti e t:
                p odužetak ili k aj E  ope, jedno i drugo.
                        Njego a u ut aš jost  ije  edite a ska,  iti su  u to s i  u o i u jed akoj
                 je i.  Špa jol i   isu  jeda    a od,  ali  i   je  Špa jolska  zajed ička  do o i a:
                Pi e eji  su   iše  p ido ijeli  da  osta u   a  okupu   ego   olja  sa ih  sta o  ika.
                Razne  su  se  p ošlosti  sasta ljale  u  jed u  p ošlost,  po ijesti  se   ezale  jed a  uz
                d ugu: dijelo i ze lje os ojili su  apoko  ze lju. Špa jolska je pokazala da je to

                 oguće i kak a se  ije a za to plaća.
                        Dvije iberijske strane podijelila su dva mora, razni horizonti svakog od njih,
                 azličiti  pozi i  jed oga  i  d ugog.  Na  u ut aš je    o u  izgledi   isu   ili   eliki:
                tak a i  a Ape i u p ije su počeli i  ili  olje po eza i s d ugi a, a i o ale su i

                 ile  pogod ije.  Atla tski  je  o ea   dugo   io   epoz at  i  či io  se  pogi elja :  na
                 je u je  aljalo pot ažiti spas.  U to e   e e u o ič o za išlja o zajed o  ijeli
                i e ijski s ijet: Špa jolsku i Po tugal, jed o uz d ugo.  Špa jolska je p e ijela dio

                sebe  same  na  drugu  stranu  svijeta:  time  se  podijelila  i  iscrpla.  Pokazala  je  da
                umije  olje os ojiti  ego saču ati i da o o što os oji loše dijeli   ožda up a o
                zato  što  je  i  sa a  podijelje a .  U   o o   lati sko   s ijetu  gu ilo  se   jezi o
                latinstvo.
                        Veza s Mediteranom nije bila onakva kakva je trebala biti.

                        Više sa  o ilazio špa jolsku ze lju  ego što sa  plo io uz  jezi e o ale.
                Razlike iz eđu Kastilje, Katalo ije i Gali ije,  askijskih i d ugih pok aji a, izgledale
                su  i u  eče   eće, u  eče    ogo  a je  ego o i a koje sa  sus etao i koji

                su o razlikama govorili. Iberija ima svoj Levant. O Kataloniji i Okcitaniji, jednoj uz
                d ugu,  a špa jolskoj i f a  uskoj st a i,  ože se go o iti zajed o ili od oje o:
                d ža a a koji a su p ipadale  aše je  o e  ilo  a je  až o. U Katalo iji sa
                 io  iše  ego u d ugi  pok aji a a. To je ze lja koja se dugo oporavlja. Onaj tko
                to   e sh ati  eće je  azu jeti. Vale  ija  je  ožda  iše  po eza a s  kastiljsko

                stranom nego Barcelona.
                        Stanovnici Baleara manje se opredjeljuju za jednu ili drugu stranu: mnogi ih
                zato  s at aju   a  oduš i a.  Na  oto i a  tak a  op edjelje ja  i   isu   aj až ija.
                I a  iše  iječi  a to  dijelu o ale koji a se oz ača a  a  i a. Lakše je sh atiti što
                s aka  od   jih  z ači   ego  zašto  ih  je  toliko:  hue tas,   egas,  pla as,   a is as,
                 a i as,  pla as.  M ogi   i,  či i  se,  željeli  steći  po olj iji  položaj  sp a    o a.
   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51