Page 47 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Sta o ike zaleđa azi aju, kao i d ugdje, pod uglji i i e i a čuo sa u
Vale iji iječ hu os, e z a jesa li je do o azu io . Kastil i i aju d a oda

za more: el mar i la mar. Filolozi napominju (svatko je tu pomalo filolog) da bi se i
po to e oglo zaključiti kako tko p ilazi o u: tak i zaključ i odaju utje aj

literature, u zemlji koja izlazi na dva mora.
I Francuska je na dvama morima, ali je na jednom i na drugom samo
djelo i e po o ska. Na e opsko je ko ti e tu iše nego na atlantskoj i
edite a skoj o ali. Na Atla tiku je iše ego a Medite a u. P o a sa, a jugu,
takođe se dijeli a go ju i do ju, jed u iše, d ugu a je edite a sku. O je
su u Languedocu, koji je i sam gornji i donji. Roussillon je i Languedoc i Katalonija.
Delta Ro e je podijelje a a d a gla a uka a, iz eđu kojih je Ca a gue. Zaleđe
je lizu i daleko u isto ije e: u susjed i di a ži i se d ukčije ego a o ali.

Jezik koji se go o i i a ošt o azlika: kao da se sa o jeta ist al i ore
posvuda jednako zovu. Padine Alpa nazivaju se tu maritimnim: tako su ih prozvali
oni koji ne poznaju dovoljno more. Provansalci su narod Juga, nisu pomorski
narod.

Ažu a o ala i Lio ski zalje Si us Galli us ili su asta je i p ije i skih i
romanskih vremena. Gradovi uz obalu, nastali prije srednjega vijeka, nisu postali
o o što su a tak u jestu ogli postati. Tuda je p olazila g a i a K alje st a i

Carstva. Jugom je vladala monarhija sa Sjevera. Vlastela su darivala pokrajine kao
miraz. Francuski kralj je podigao luku na mjestu koje se zvalo Mrtve Vode
(Aigues-Mortes). Bila je to slaba luka, spojena kanalom s morem: vrijeme i blato
zatrpali su kanal. Ni Monarhija ni Republika nisu imale osobit interes za
mediteranske strane. Carstvo nije imalo v e e a. Veliki po o a ođe u Al iju,

isplovio je s "Astrolabom" i "Busolom" iz Bresta. Zastave s ljiljan ovim cvijetom
ijo ile su se a kata ka a u Toulo u i Ma seilleu ug oža ajući a t e utke

susjedne sile: nikad dovoljno da bi sama Francuska postala pomorskom silom
Mediterana.
Ni Balka ski poluotok ije io edite a ski, kao što to ije i I e ijski, pa
čak i Ape i ski. Dal a ija je edite a ska, ali istoč a o ala Jad a a ije s a
dal ati ska. Na sje e u je Slo e sko p i o je i T šća ski zalje , a jugu Boka
Koto ska koja se oslo ila a C u Go u. U po ijesti je postojala uža i ši a

Dalmacija, gornja i donja, bijela i crvena, pod vlastitom hrvatskom krunom ili pod
žezlo st a ih lada a, apose letačkoga la a. Izgleda da je o a ajp ije ila

samo dio zago e, da i se zati p ost la od ijeke Raše u Ist i do Mata u Al a iji.
Jednom se svodila na nekoliko gradova srednjeg Jadrana, drugi put joj je
p ipadalo gole o okol o pod učje.
Na p i kopija a ptole ejskih ka ata u ju je uključe po elik dio Ilirika,