Page 48 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 48

Li u  ije, ili Bos e. Du  o ačka Repu lika  ije  ila dijelo  Dal a ije s e dok  ije

                u Ilirskim provincijama izgubila samostalnost: potom je Dubrovnik postao  opet
                 ešto d ugo. K a  e  je  io i ostao iz a   je, zajed o sa s oji  oto i a: otoča i
                se   e  s at aju  s i  Dal ati  i a.  Et ičke  g a i e   isu  postojale  u  p ošlosti,
                p a  e i d ža  e  ije jale su se k oza stoljeća. Rijetka su  ila  azdo lja u koji a

                su istoč i Jad a  i  jego o zaleđe i ali iste  lada e i zajed ičke zako e: o alu su
                o ič o d žali jed i, zaleđe d ugi. Idući p e a  o u,   ogi ipak za išljaju  ijelu
                o alu  kao  Dal a iju.  O i  koji  je   olje  poz aju  og a iča aju  je,  otp ilike,   a
                p osto  iz eđu ušća Ne et e i Z  a je,  ajdalje do zidi a sta oga Se ja.
                        Naj eći  je  dio  istoč oga  Jad a a  h  atski.  Razlikuje  se  od  u ut aš josti

                Hrvatske:  odijeljen  je  gorskim  lancem  od  panonske  ravnice  ili  Slavonije,
                dijalekto  od Zag e a i Va aždi a. Juž i su Sla e i došli  a Balka  kao kop e i

                narodi.  Manji  se  dio  njihovih  plemena  priklonio  moru  i  ostao  uza  nj.  Njihovi
                pothvati na moru, osim rijetkih iznimaka, nisu prelazili jadranske granice. Mornari
                iz o ih k aje a izlazili su  a Medite a  i d uga  o a  iše pod tuđi  zasta a a
                nego pod svojim: ponekad nisu ni znali koje su doista njihove.

                        Teško je,  ožda  ajteže, go o iti o  a odu koje  p ipada o. Ne oguće je
                udo oljiti  s e u  što  se  u  tak i   p ilika a  očekuje,  oso ito   a   edite a ski
                o ala a. O i koji p e iše h ale s oje, gu e u oči a d ugih. Malo se z a o Juž i

                Slavenima na Mediteranu, ni njihovi susjedi na Jadranu ne znaju dovoljno. Sami
                 is o uči ili s e što je t e alo da se saz a  iše. Po a ljali s o često kako su o o
                tlo  o ilježile   edite a ske  st uje:  o o  je   ask šće  Istoka  i  Zapada,   az eđe
                Istoč oga i Zapad og  a st a, lati st a i  iza tst a, pop ište k šća skog  askola,
                suko a  k šća st a  s  isla o .  Naša  se  kultu a  st a ala  u  iz a  oj   ezi  s
                 edite a ski   kultu a a,  kao  "t eća  ko po e ta"   eđu   ji a:   eđu
                p otuslo lji a  zapad i   i  istoč i ,  juž i   i  sje e  i ,  p i o ski   i
                kontinentalnim, balkanski , e  opski  i d ugi ,  aši   lastiti .  O i a koji žele
                z ati  iše o to e pokušat ću dati sta o ita o jaš je ja u Glosa u  e hoteći o dje

                 e etiti   az je e   iti   edati  podatke.   I  sa i  se  pita o,  kao  i  d ugi,  što  s o
                zapravo  svatko  napose  i  svi  zajedno:  narodi  na  rubu  kontinenta,  stanovnici
                Balka a,  Sla e i   a  Jad a u,  p  a  ze lja  T ećega  s ijeta  u  E  opi  ili  pak  p  a
                e  opska ze lja u T eće  s ijetu. Mogli  is o  iti i jed o i d ugo: Medite a   e

                od eđuje tak e p ipad osti.
                        Al a  i su, po s e u sudeći, starosjedioci na Balkanu.
                        Teško je usta o iti jesu li i  p e i  ili Ili i ili T ača i,  i o i sa i  isu u to
                pos e sigu  i.  Još je teže usta o iti otkuda ili od koga tko potječe ta o gdje se
                z og  po ijekla   eđuso  o  optužuje.   Al a ski  Toski   liži  su   oru  nego  Gegi,
                jed i  su   iše  p i o  i,  d ugi  češće  go šta i:  i  tu  su  se  p i o  i  pod ugi ali
   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53