Page 50 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

teže o eća aju ego edite a ski.

Masli a je čast a u u jskoj t pezi: zo e se takođe asli a. Na o skoj
o ali ogli ste do eda o s esti i a e g čkoga ili tu skog po ijekla, uk aji ske ili
uske sta o je e koji su iz jegli odozgo: o i su iše lo ili od Ru u ja. Ru u ji su

pak lovili bolje na Dunavu. I brodove su gradili na toj velikoj rijeci, na kojoj
ilježi i e g ada Kalafata. Od Sla e a su p euzeli iječ eaja: to, očito, ije ila
eža za i olo a o u. Delta Du a a, podijelje a u ez oj toko a i uka a a,
zato a, plićaka, ada, i o a, pita ja ez odgo o a i zago etki ez ješe ja,
zaokupila je sta o ike i zad žala ih uza se. Od je se ije i ilo lako od ojiti,
zamijeniti je jednom od slabijih obala Mediterana.

Iz Odese potječe dio oje o itelji. Bio sa iše puta u joj. Ona je doista
juž i g ad. Z ati ila se a Jad a u sa Splito : odeska je A kadija slič a splitski
Bač i a a. Žido i su se u to g adu osjećali sigu ije ego d ugdje, olje ego u

Kije u ili La o u. Bilo je u je u G ka s e do početka o oga stoljeća: Odesa je bila
kozmopolitska, kao svi pravi mediteranski gradovi. U blizini je Herson, koji se
ekad z ao Tau idski . Poluotok Ke č, koji azd aja Azo sko o e od C oga,

nazivao se kimerijskim Bosporom. Ljeti je tu more toplo, zimi nije. Jake rijeke
silaze s kop a, o ji a sa eć go o io: poput st uje teku, po d u, p e a

Dardanelima. Crno more manje je slano nego Mramorno: u njemu ima i morske i
slatko od e i e. Na juž oj st a i, u za jet i i K i skoga go ja, astu asli e,

s ok e, loza: etko je u p ošlo stoljeću p esadio t so e s otoka Madei e i
ap a io i o od jiho ih g ozdo a, k i sku Madei u. Feodosija još u ijek osi
hele sko o ilježje. Si fe opol takođe . Valja čuti k e e z o o e u to e k aju.
U Soči isa išao. Ta o su uzgojili pal e, koje odolijevaju zimi jednako kao i na

jadranskim obalama.
Na Crnom moru bilo je dobrih ribara. Mornari nisu imali mnogo prilika da
se istaknu: da otplove na druge obale. U pjesmama koje su pjevali ukrajinski
rapsodi (kobzari) rijetko se spominju plovidbe. Ima st aha od alo a. D ža a koja

je up a ljala sa Sje e a, sta a i o a, ije se s alazila a Jugu: je li to juž o o e
doista Mediteran?
I g uzijske ih o ale želio oplo iti. Bio sa sa o u u ut aš josti G uzije,
nisam na morskoj strani: njezina su vina laka, s ok e soč e, aja i slatki.
G uzijski pjes i i koje sa čitao u eo ič o p ije odu uskoga pjes ika ole

sunce, rado silaze na morsku obalu, ne samo u Suhumi ili Kobuleti. Tu je nekad
ila Zlat a Kolhida: jezi e su o ale p i lačile ajs io ije po orce Mediterana.
Pita se po o o za s aki a od čiju ezu s o e pokuša a p edočiti
koliko je jego a po ijest u jeli i d ukčija od sa e te eze i da li se s jo
poisto jećuje: po to i se ožda oglo od editi koliko je koji a od