Page 45 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Italija i a s oju istočnu i zapadnu obalu, obje mediteranske. I nju je more
dijelilo, ali d ukčije ego ze lje koje su i a u ut aš je i a iz a jsko o u:
o a je a az i st a a a istoga o a. Bilo je azdo lja kad je olje išlo jed oj

nego drugoj strani Apenina, kad su se suprotstavljale jedna drugoj: gornje i donje
more (mare superum i mare inferum), Jadran i ono Ligursko ili Tirensko. Jug je
ekad io ot o e iji i oć iji od Sje e a, Sje e dugo ije ogao postati
edite a ski . Napoko je p e ladao. Njiho u je z liža a ju pridonijela uskost
ze lje iše ego ši i a o a. Razdijelje i poluotok ije ogao sasta iti k aj s
k aje da o jedi i s edst a i s age za skupe i daleke plo id e u No i s ijet. Tješio
se daje ašti a s ijeta u jego oj p ošlosti, a je u sa o . Blago editeransko

more uljuljkivalo je takve tlapnje.
Italija je iše a o u ego oge d uge edite a ske ze lje. Sta i
Rimljani nisu bili pomorski narod, ali su osigurali obalu i podigli dobre luke.
Apeninski je poluotok i otok u isto vrijeme. Na jednoj i drugoj strani ima zaljeva,
koji su a je ili iše zase i. Cijeli je Jad a ekoć io Ve e ija ski zalje . Uz
o alu su z at i dijelo i zaleđa, od oje i od o a. P i o ski g ado i alik su a

d ža e: ophodili su se po ekad jeda s d ugi kao sa st a i d ža a a. Usprkos
to e, Italija je uči ila o o što itko ije p ije je u o i e e i a: p o udila
je sa u se e i s ijet oko se e. Taka je položaj poti ao i is plji ao. U s et iji

razdobljima povezivali su se trgovina i moreplovstvo, radinost i graditeljstvo,
a ufaktu a i u jet ost, p oiz od ja i st a alašt o. U d ugi , a je pogod i ,
dijelovi su razbijali cjelinu: ratovi iznutra bili su opasniji od napada izvana, oholost
k eže i a p iječila je p epo od, t o ost usta o a zausta ljala az itak. Ze lja je
bila jednom s Rimom, drugi put bez Rima. Zadovoljstvo sobom ustupalo je
p ed ost d ugi a: d ugi su izu ili šta pu, sag adili jače i sigu ije odo lje,
otk ili A e iku. Kolu o ije isplo io iz od e Ge o e, uz po oć g adskih up a a
ili Svete stolice, nego iz Palosa, uz pod šku katoličkih k alje a, ujedi itelja
Špa jolske. Lati sko jed o ilo je pogod o za plo id u Medite a o , ije za

ocean.
O Talija i a se, ožda iše ego o d ugi edite a ski a odi a,
go o i opće ito: o jiho oj juž jačkoj a a i ili burnom temperamentu, o tome
kako lako p elaze iz adosti u igu, iz šale u s dž u. Nijeda a od e a s e

mediteranske osobine: imaju ih pojedinci na cijelom Mediteranu. Govor o
ljepotama Italije i jedna vrsta literature o njima navodili su mnoge da prije vide
o o što i je eče o da t e a idjeti ego o o što i je ilo p ed oči a, da e
azlikuju p ošlo ili sadaš je od sa ih p edodž i o p ošlosti ili sadaš josti, da a
s ako dijelu poluotoka otk i aju pakao, čistilište ili aj, suko e Ri a i pok aji a,
supa išt a Ve e ije i Ge o e, Napulja i Pale a, Fi e ze i Sie e, u s ako g adu