Page 49 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

go šta i a, kad je ilo p ilike za pod ugi a je. Poz ate su azlike eđu jiho i
jezi i a: i o i su jed i d ugi a a etali jezik, kao što se to i d ugdje događa.
Dopadali su u az e zajed i e, st a e a a i a i o ičaji a koje su ču ali i

prenosili s koljena na koljeno. Prilazili su moru, udaljavali se od njega, peli se na
pla i e, silazili u doli, ije jajući s oj pogled a s ijet p e a p o je a a

položaja. Stoča i i nomadi postajali su ratari i, ponegdje, ribari. Kao pogani primili
su k šća st o, kao k šća i p ešli su a isla , ostajući djelo i e i p a osla i ili
katoli i. P euzeli su od susjeda azi e za odo e i po o st o, za polja i paš jake
imali su svoje. Dio ih se zad žao uz o alu, koja je jesti i e a a ali se odupi e
z atiželji, dio se sklo io u da, gdje se p ekida eza s o alo . Razd ojili su se
kako i saču ali zajed ičku p ošlost. Al a i zo u o e det: ta iječ, či i se,

postoji samo u njihovu jeziku, jedino ga oni na Mediteranu tako zovu.
O ale C oga o a o ič o se isključuju iz edite a skoga k uga, kao da
u i a koji ači e p ipadaju. Želio sa se u je iti je li tako, pa se uputih a
one koje su mi bile dostupne. Dio balkanskog primorja koji d že Buga i ije da ao
po oda za pustolo i u, kao o ala juž ije od jega: to je, zap a o, u ko ti e ta.

U pozadini mu je tvrdo gorje: balkanski Atlas, zvali su ga stari geografi, ili catena
u di. Sta o i i toga k aja azi a i su alka džija a. Važ iji su putovi obilazili
go ske la e, i ske su ih este iz jega ale. Buga ske su ijeke teško p o ile s oja
ko ita: p e a Egejsko o u Ma i a, St u a i Mesta jih sa sa o o išao ,

p e a C o Ma d a i Luda Ka čija. Vode o o skih ijeka, jiho u
podvod u st uju p e a Bospo u, a eki jesti a zo u đa oljo . Luke a
Dunavu - Vidin, Lom, Ruse - ile su po ekad až ije od Bu gasa i Va e. Bu gas
i a ešto, edite a sko, što Va a e a. Na Jugu, iz eđu k aje a koji ose

imena Primorje i Primorsko, nedaleko od rta Maslen, nazvanog tako po
asli a a, i a aja a, už a i a, žutoga duha a i još ekih plodo a

Mediterana.
P osto o a koje je da as Ru u jska p ošli su ogi a odi. Za ji a
su ostali t ago i, u sta oj Da iji, Meziji i T akiji, po g čki posjedima, rimskim
p o i ija a, iza tijski te a a. Sta osjedio i su se iješali s došlja i a,
st o io se jezik koji je o a ski, s ogo g čkih iječi uz o alu, sla e skih u polju.

Ti su se dijelo Balka a, sudeći p e a po ijes i iz o i a, k etali zago et i
Skiti, i Haza i, i A a i, i Ku a i, i Peče ezi, i d ugi a odi eo ič ih i e a. Selili su
se i doselja ali Ru u ji ili A o u i, Vlasi, Ci a i, Ćići koji su od eli s oja stada

s e do Dal a ije i Ist e. C o o e e u lažuje zi u a u u jskoj o ali.
Nadomak p i o ja, u Mu te iji, poči je stepa. Čuo sa uz eči u koja odaje
od os p e a o u: "o ećati o e sa solju" a ea u sa ea z ači o ećati
eko da i doli e, ožda i iše od toga, ako je isti a da ko ti e tal i a odi