Page 64 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 64

sa    ašao  u  Kej ua u  p eslika u   a  de i oj  koži   p edoča a  Ka u  u  s edištu
                s ijeta. Iz o e a apske p iče, u kojoj se p e iše  a ode pojedi osti   ožda pod
                utje aje   istoč jačkih  p ipo jedača,   ogu  se  iz ući  pouke,   alja e  za   ijeli

                Mediteran.
                        Uoči  otk ića  No oga  s ijeta,  geog afi  su   apokon  otkrili  onaj  stari,  na
                ptole ejski  ka ta a. U Ri  i Fi e  u početko  pet aestoga stoljeća došao je
                Biza ti a  Ma uel Ch  solo as   a odi   u i e o ako kako su ga  ajčešće pisali
                u evropskim prijestolnicama koje je pohodio). Poslan je bio u diplomatsku misiju s
                d o a  Paleologa,  koji  su   astojali  p i ući  pozo  ost  E  ope   a  opas ost  što  je
                prijetila s Istoka. Chrysoloras se bavio geografijom. Donio je iz Konstantinopolisa

                rukopis  Ptolemejeve  "Geografije"  sa  dvadeset  i  sedam  karata  i  sedam  klima.
                Počeo gaje prevoditi na latinski, ali gaje bolest omela. Prijevod je preuzeo njegov
                uče ik Ja opus A gelus. U
                        Pa izu se  alazi po t et Ch  solo asa iz toga   e e a: ši oko čelo, u o a
                pogled, knjiga u rukama, stigmati bolesti na licu, vjerojatno tuberkuloza, od koje
                je u  o godi e     .  u Ko sta  i. O i  koji  su ga upoz ali s jedoče daje i ao
                 eo ič o pa će je i  io   sta  go o  ik  go o io je s jed ako  st ašću o Plato u
                i  o  Ptole eju .  O   lado   A gelusu   alo  se  z a.  O   jiho oj  se   ezi  po ešto
                 aslućuje. A gelus je s oj p ije od pos etio papi Aleksa d u V: po to e se  ože
                zaključiti da je to  ilo oko     . godi e. Papa  u je op ostio g ijehe i  lagoslo io

                ga. Spo i je se takođe   e e a po i e u Palla St ozzi, koji je,  a od o, p ije
                Chrvsolorasova  dolaska  donio  rukopis  "Geografije"  u  Firencu,  ali  to  ovdje  nije
                 aj až ije.
                        Po ijest  ka tog afije  a  Medite a u   ilježi   iše  tak ih  s e a:  ka te  su  i

                po ekad služile kao kulise.
                        P ije od Ptole eje a djela, s pos eto  papi, počeo je kolati u p ijepisi a,
                a  zatim  je    ako   Gute  e go a  otk ića   šta pa   u  goto o  s i   e  opski
                s edišti a,  s  dopu a a  u  šti u,  s  iz je a a   a  ka ta a,  s   o i   ta ula a

                 ta ulae  ode  ae . M ogi su uče ja i sudjelo ali u to e. Ka di al Ni olas de
                Cusa,  Nicolaus  Krebs  pravim  imenom,  teolog  i  geograf,  dopunio  je  topografiju
                Srednje  Evrope,  koju  je  vidio  kao  dio  kontinenta  blizak  Mediteranu  i  nagnut
                p e a  je u: tak a p edodž a i da as   ože poslužiti u  asp a i o g a i a a,

                mediteranskim i srednjoevropskim.
                        Karte koje je donio Chrvsoloras bile su bezbojne. Pretpostavlja se da su to
                mogle  biti  kopije  koje  je  izradio  nepoznati  mehanik  Agathodaimon  iz
                Aleksandrije. Valjalo ih je obojiti.
                        Ci  ue e to  je  u eo  u  slika st o   edute:   o e  je   a   ji a  do ilo   eći
                prostor i izrazitiju boju; na kartama takođe . Pita ja p ojek ije posta ljala su se i
   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69