Page 63 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

ijedi koliko deset itaka a kop u: to pot đuju oj i "hadisi". Za po jede a

o u, za os aja je Medite a a, ile su už e po o ske karte.
A apski su ka tog afi s ještali Jug a go ju st a u, a Sje e dolje, kao što
p iliči jiho u pogledu a s ijet. Gla i su e idija u ta ali k aj Meke, kao što
zahtije a jiho a je a. Na ka te su u osili i Jedžudž i Medžudž i lijski Gog i

Magog , kao što i alaže st ogost je e. Nisu p ikazi ali o ske e a i, koje i
Ku a e spo i je. Bilo je alja ih ka tog afa eđu A api a, e ogu i se
ovdje nabrojiti sva imena. Najpoznatiji od njih, Al-Idrisi, imao je dva nadimka:
Sicilijanac (Al-Sakali) po otoku na kojem je nastalo njegovo djelo, i Kordobljanin
(Al-Ko tu i po g adu u koje je stekao z a je, a ođe je k aj sa oga Gi alta a,
u Ceuti koju A api zo u Se ta. Pod ok ilje o a skoga k alja Ruđe a II u
Pale u, u d a aesto stoljeću, adio je ka te za " azo odu o o tko želi

putovati svijetom" (to je podnaslov njegova slavnog "Kitaba"), oslikao je svoje
pozi e a put i i e o ao ih " to i a adosti": to su ajljepši a apski to i koje
z a . Iz adio je gole ze ljo id az a "Ruđe o a ta la", sav od srebra, tri i pol
et a dug, eta i pol ši ok, koji se u zo slo io. Al-Idrisi je pripadao raznim
kultu a a, poz a ao g čke i lati ske iz o e, kao i o e s Bliskoga istoka. Od

Ptole eja je p euzeo uče je o kli a a i s akoj od jih dao pose u oju:
edite a ski k ug u je "čet ta kli a", u kojoj p e lada aju zele a, od a kao
o e, žuta kao pusti ja, e a od pos e s ijetle do ta e, kak i su izlas i i

zalasci sunca nad morem i pustinjom. Atlantski mu je ocean taman: Arapi ga zovu
Morem tame (Bahr al-Zulumat). Al-Id isije e ka te isu p aktič e ali su lijepe. Bez
p e a su a s ed jo jeko o Medite a u: za jego u je u jet ost eče o
daje mudeharska.

Arapi su potaknuli promet na mediteranskim obalama, ali nisu
zagospodarili morskim putovima. To je st a alo d ojak položaj, koji je io
elagoda čak i dok su ili aj oć iji. Kas ije, eđuso o podijelje i, osla lje i
Re o uisto te, ko ač o, potuče i tu sko silo , izgu ili su p ed ost i u

kartografiji: na njihovim kartama odnos spram mora i pogled a j odaju čež ju.
Po o a Si d ad pot ažio je s eću a d ugi st a a a, za seda s ojih
putovanja, od Bagdada i Omanskoga mora do rajskih otoka Indijskoga oceana. U

plovidbama te vrste sva su mora jedno, svako je drugo: on je sigurno pristao i u
nekoj mediteranskoj luci, uz kapije kakve je opisivao Ibn Batuta. To su morali
znati arapski kartografi, koji su tolike stvari znali. Na Al-Mukadasijevoj karti Sirije i
Palesti e idi o Said, ostatak ekadaš jega Sido a, Su koji je s e što ostaje od
Tira, Al-Latakieh a jestu ekadaš je Laodikeje. U Tu isu, u g adu Sfaksu,
Al-Ša fi je u de eto stoljeću po hidž i, šes aesto po k šća sko kale da u,
pokušao oži iti ze ljopis o p eda je: jed a od jego ih ajljepših ka ata koju