Page 167 - Rudolf Štajner - Teozofija

biti i jasno da u tom slikovitom gledanju doživljaj
ima potpuno prikladan izraz. To nije doživljaj što
ga duša koja gleda hotimično stvara, nego onaj koji
se u nadosjetilnom opažaju sam stvara. — Danas
se može oprostiti prirodoznanstveniku kad govori
o jednoj vrsti "ljudske aure", kako to čini prof. dr.
Moritz Benedikt u svojoj knjizi "Nauka o rašljama
i visku". "Postoje, iako u malom broju, ljudi koji
su 'prilagođeni mraku'. Relativno veći dio te ma­
njine vidi u tami mnogo objekata bez boje, a tek
ih mali dio vidi u boji... Dvoje mojih klasičnih 'mraku
prilagođenih' ljudi u tamnoj je komori pregledalo
veći broj učenjaka i liječnika... Kod ispitanika nije
više bilo sumnje u ispravnost promatranja i opisa...
Oni 'mraku prilagođeni' ljudi koji opažaju boje, vide
čelo i tjeme u plavoj boji. Desna polovica lica tako­
đer je plava, a lijeva je crvena i... narančasto-žuta.
Stražnja strana pokazuje istu podjelu i iste boje."
No duhovnom se istraživaču ne oprašta tako lako
kad govori o "auri". Ovdje nećemo zauzeti nika­
kav stav prema Benediktovim izlaganjima — koja
spadaju među najzanimljivija u znanosti o prirodi.
Ne treba koristiti ni jeftinu priliku, koju mnogi tako
rado koriste, da bi se prirodnom znanošću "oprav­
dala" duhovna znanost. Trebalo bi samo pokazati
slučaj gdje jedan prirodoznanstvenik može doći do
takvih tvrdnji koje nisu sasvim različite od tvrdnji
duhovne znanosti. Pri tome, međutim, treba i na­
glasiti da je aura koja se treba duhovno shvatiti i
o kojoj je u ovoj knjizi riječ, sasvim nešto drugačije
od one koja se istražuje fizičkim sredstvima i o kojoj
se govori kod Benedikta. Čovjek se dakako nemalo
vara ako misli da se "duhovna aura" može istra­
živati izvanjskim prirodoznanstvenim sredstvima.