Page 108 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 108
Rusija se neminovno udaljavala od Njemačke. To sigurno nije
bio Bizmarkov cilj, ali pitanje je da li bi i on uspio zaustaviti taj proces.
Njegovi, mnogo manje vješti nasljednici, su ga ubrzali. Kao prvo, Biz-
o
markova pomoć Italiji i Austriji koja će na kraju dvesti do Trojnog
saveza, bilo je davanje garancija dvijema najslabijim silama. No, sa
francuskog i ruskog stanovišta, to nije izgledalo tako. I Francuska i
Rusija su se osjetile ugroženim. Francuska je bila prva na udaru nje
a
t
mačke snage. Rusija manje, iako je, gledajući na čiv XIX vijek, ona
u tom periodu imala najmanju snagu. To je upravo period kad je ušla u
Dvojnu alijansu sa Francuskom. Možda bi političar Bizmarkovog ka
paciteta odmah shvatio gdje to vodi i preduzeo odgovarajuće korake.
Njegovi nasljednici nijesu reagovali dok nije bilo prekasno, tj. kad je
postalo jasno da Britanci, ne samo da staju u blok protiv Njemačke,
nego njime i diriguju. Stvaranjem Dvojne alijanse i pogoršavanjem
odnosa sa Britanijom, Njemačka pozicija postajala je sve teža.174
5. Elita britanske imperije na prelazu iz X IX u X X vijek
r
Nadmetanje u vrhu britanske elite među različitim gupaci
j
jama moći, imalo je zajednički cilj. Jačanje, čuvanimperije i ost
e
varivanje svjetske domanicije. Posvećenost ideji za ostvarivanje
t
zajedničkog cilja, britansku elitu je činila monolinom strukturom.
Iako je imperijalistička politika Engleske, kao i sve imperijalističke
politike, imala pljačkaški karakter, sa sobom je kolonijama donosila i
novu organizaciju vlasti, koja je svakako pomogla njihovom kasnijem
modemizovanju i napretku. Imperijalističke politikeSpanije, Fran
cuske, Portugalije, Holandije i Britanije, imale su mnogo više zajed
ničkih karakteristika, nego različitosti. Ali, britnski imperijalizam bio
a
je efikasniji i uspio je ostaviti dublji trag u državama koje je koloni-
zovao. Davanjem velike autonomije kolonijama i razvijanjem lokalnih
174 Vidjeti u: Henri Kisindžer, D ip lo m a tija , str. 102-108.
107