Page 108 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 108

Rusija se neminovno udaljavala od Njemačke. To sigurno nije
      bio Bizmarkov cilj, ali pitanje je da li bi i on uspio zaustaviti taj proces.
     Njegovi, mnogo manje vješti nasljednici, su ga ubrzali. Kao prvo, Biz-
                                                  o
     markova pomoć Italiji i Austriji koja će na kraju dvesti do Trojnog
      saveza,  bilo je davanje garancija dvijema najslabijim silama. No,  sa
     francuskog i ruskog stanovišta, to nije izgledalo tako.  I Francuska i
     Rusija su se osjetile ugroženim. Francuska je bila prva na udaru nje­
                                                 a
                                                 t
     mačke snage. Rusija manje, iako je, gledajući na čiv XIX vijek, ona
     u tom periodu imala najmanju snagu. To je upravo period kad je ušla u
     Dvojnu alijansu sa Francuskom. Možda bi političar Bizmarkovog ka­
     paciteta odmah shvatio gdje to vodi i preduzeo odgovarajuće korake.
     Njegovi nasljednici nijesu reagovali dok nije bilo prekasno, tj. kad je
     postalo jasno da Britanci, ne samo  da staju u blok protiv Njemačke,
     nego njime i diriguju.  Stvaranjem Dvojne alijanse i pogoršavanjem
     odnosa sa Britanijom, Njemačka pozicija postajala je sve teža.174


             5.  Elita britanske imperije na prelazu iz X IX  u X X  vijek

                                                          r
            Nadmetanje u vrhu britanske elite među različitim gupaci­
                                                  j
     jama moći, imalo je zajednički cilj.  Jačanje,  čuvanimperije i  ost­
                                                  e

     varivanje  svjetske  domanicije.  Posvećenost  ideji  za ostvarivanje

                                                 t
     zajedničkog cilja,  britansku elitu je  činila monolinom  strukturom.
     Iako je imperijalistička politika Engleske, kao i sve imperijalističke
     politike, imala pljačkaški karakter, sa sobom je kolonijama donosila i
     novu organizaciju vlasti, koja je svakako pomogla njihovom kasnijem
     modemizovanju i napretku.  Imperijalističke politikeSpanije, Fran­

     cuske, Portugalije, Holandije i Britanije, imale su mnogo više zajed­
     ničkih karakteristika, nego različitosti. Ali, britnski imperijalizam bio
                                             a
     je efikasniji i uspio je ostaviti dublji trag u državama koje je koloni-
     zovao. Davanjem velike autonomije kolonijama i razvijanjem lokalnih



     174 Vidjeti u:  Henri Kisindžer, D ip lo m a tija , str.  102-108.


                                 107
   103   104   105   106   107   108   109   110   111   112   113