Page 104 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 104

podijeliti plijen. Britanci će dobiti najviše, a Njemačka najmanje. Sve­
     jedno, ta konferencija će jasno pokazati daje strateška pozicija Bri­
     tanije  strahovito oslabila i  da konstantno nastavlja da slabi.  Njeno
     vrijeme, kao najjače svjetske sile, je zapravo već ilo -prošlo vrijeme.
                                              b
     To  će  se  odraziti  i  na rezultat konferencije.  Dobila je najveći  dio.
     Ranije je mogla imati gotovo sve izvan Evrope i Amerike. Vrlo nerado,
     Britanija je morala prihvatiti da će morati davati ustupke drugima, kad
     je u pitanju kolonijalna, trgovačka i finansijska dominacija svijeta.
     Naravno, Britanija je još uvijek bila izuzetno jaka i najbogatija država,
     pa je samim tim mogla usporavati svoje dalje strateško slabljenje i što
                                                 e
     je najvažnije odlučujuće uticati na razvoj  stratešk ravnoteže među
     drugim silama.
            Slabljenje Britanije bilo je posljedica neminovnih procesa.
     Njena pozicija najjače sile, bila je rezultat spleta sretnih okolnosti koje
     je njena vladajuća elita vješto iskoristila,  svjesna da dominacija ne

     može trajati vječno. Zapravo je  iznenađenje, kolikoje dugo trajala.
                                                 a
     Najveći problem je ležao u činjenici, daje Britanij gubila stratešku
     prednost na svim stranama. I niko toga nije bio više svjestan od samih
     Britanaca.
                                                          š
            Među evropskim političarima  19. vijeka važilo je miljenje
     da će odnosi  među Englezima i Amerikancima uvijek bti hladni  i
                                                       i
     nategnuti. Nijesu shvatali da su Amerikanci i Englezi de facto strateški
     saveznici. Monroova doktrina bi tokom 19. vijeka bila mrtvo slovo na
     papiru bez engleske flote. To je u prvom redu slabilo ostale evropske
     sile,  ali je  i  Sjedinjenim  Državama  dalo  stotinjak  godina  mirnog
     razvoja potrebnog da se prošire na sjevemo-američkom kontinentu i
                                                     .
     ekonomski razviju. Američki građanski rat  1861-1865 će sačuvati

     SAD i što je jednako važno, dati ubrzani podsticaj  industrijalizaciji.
     Jednom kad je taj proces započeo sve mu je išlo na uku. Trideset go­
                                                 r
                                               k
     dina kasnije, Amerika će biti najmoćnija industrijsa zemlja na svijetu
     i biće u prilici da sama sprovodi Monroovu doktrinu Gotovo istovre­
                                                 .
     meno postaće arbitar na drugim kontinentima. Da se radilo planski,



                                 103
   99   100   101   102   103   104   105   106   107   108   109