Page 105 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 105
svjedoči i bizarni podatak daje SAD, mjereno u odnosu na ostale
zemlje, imala krajem 19. vijeka bitno jaču ratnu, nego trgovačku
mornaricu. U svakom slučaju Londonu je postajalo jasno daje na za
padnoj hemisferi stasao džin kojega neće biti lako obuzdati.171
Drugo uvriježeno mišljenje među evropskim političarma 19.
i
vijeka, bilo je da su Engleska i Rusija osuđene da imaju zategnute
odnose zbog sukobljavanja interesa u Aziji. Krimski rat i Rusko-Turski
rat su bili potvrda toga. Bilo je očigledno da Rusi potencijalno
ugrožavaju Engleske interese u Indiji i Kini i da se opasno približavaju
Persijskom zalivu. Takvo mišljenje nije bilo bez osnova.
Ali, Amerika i Rusija nisu bili jedini britanski problemi.
Sukobljavanje sa Francuskom oko kolonija, pogotovo na Mediteranu,
bilo je konstantno. U nekim drugim uslovima bi englesko, de facto,
zaposijedanje Egipta 1882. dovelo do rata sa Francuzima. Šesnaest
godina kasnije, sukob oko Fasode Francusku i Englesku je i doveo na
sami rub rata. Tome treba dodati Japan, čiji su planovi ugrožavali En
gleze na Dalekom istoku i to prije svega u Kini.
r
k
Konačno, Njemačka je postajala sve veći problem. Upos
Bizmarkovim tvrdnjama da Njemačka nema namjeru da se dalje širi,
Britanci su se plašili njene snage. Britanski strah bio je potpuno oprav
dan. Nevjerovatni industrijski rast Njemačku je učiio drugom naj
n
jačom industrijskom silom, prvom iza Amerike. Britaniji je trebalo
80-100 godina da postane najjača industrijska sila,a Njemačkoj će tre
bati 30-50, daje prestigne. Za Britaniju je bilo lako propovijedati i
praktikovati slobodnu trgovinu kad je bila daleko najrazvijenija, a
samim tim i najkompetitivnija. Doduše, ta će politika imati trajne ne
gativne posljedice po Englesku, učinivši je zavisnom od uvoza hrane.
Amerikanci su se zaštitili od britanske robe visokim tarifama. To im
je dalo šansu da razviju sopstvenu industriju, a veliko i nezasićeno
tržište u SAD-u i kasnije Latinskoj Americi je pogodovalo tome.
171 Vidjeti u: Pol Kenedi, U sp o n i p a d Velikih sila , str. 207-211 i 276-280.
104