Page 105 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 105

svjedoči  i bizarni podatak daje  SAD,  mjereno u odnosu na ostale
        zemlje,  imala  krajem  19.  vijeka  bitno jaču  ratnu,  nego  trgovačku
        mornaricu. U svakom slučaju Londonu je postajalo jasno daje na za­
        padnoj hemisferi stasao džin kojega neće biti lako obuzdati.171
               Drugo uvriježeno mišljenje među evropskim političarma 19.
                                                             i
        vijeka,  bilo je da su Engleska i Rusija osuđene da imaju zategnute
        odnose zbog sukobljavanja interesa u Aziji. Krimski rat i Rusko-Turski

        rat  su  bili  potvrda  toga.  Bilo  je  očigledno  da  Rusi potencijalno
        ugrožavaju Engleske interese u Indiji i Kini i da se opasno približavaju
        Persijskom zalivu. Takvo mišljenje nije bilo bez osnova.
               Ali,  Amerika  i  Rusija  nisu  bili jedini  britanski  problemi.
        Sukobljavanje sa Francuskom oko kolonija, pogotovo na Mediteranu,
        bilo je konstantno. U nekim drugim uslovima bi englesko, de facto,
        zaposijedanje Egipta  1882.  dovelo do rata sa Francuzima.  Šesnaest
        godina kasnije, sukob oko Fasode Francusku i Englesku je i doveo na
        sami rub rata. Tome treba dodati Japan, čiji su planovi ugrožavali En­
        gleze na Dalekom istoku i to prije svega u Kini.
                                                               r
                                                                k
               Konačno, Njemačka je postajala sve veći problem.  Upos
        Bizmarkovim  tvrdnjama da Njemačka nema namjeru da se dalje širi,
        Britanci su se plašili njene snage. Britanski strah bio je potpuno oprav­
        dan. Nevjerovatni industrijski rast Njemačku je učiio drugom naj­
                                                     n
        jačom industrijskom silom, prvom iza Amerike.  Britaniji je trebalo
        80-100 godina da postane najjača industrijska sila,a Njemačkoj će tre­

        bati  30-50, daje prestigne.  Za Britaniju je bilo lako propovijedati i
        praktikovati  slobodnu trgovinu kad je bila daleko najrazvijenija,  a
        samim tim i najkompetitivnija. Doduše, ta će politika imati trajne ne­
        gativne posljedice po Englesku, učinivši je zavisnom od uvoza hrane.
        Amerikanci su se zaštitili od britanske robe visokim tarifama. To im
        je dalo šansu da razviju sopstvenu industriju,  a veliko  i nezasićeno
        tržište  u  SAD-u  i  kasnije  Latinskoj  Americi je  pogodovalo  tome.



        171 Vidjeti u: Pol Kenedi,  U sp o n   i p a d  Velikih sila ,  str. 207-211  i 276-280.


                                    104
   100   101   102   103   104   105   106   107   108   109   110