Page 40 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 40

antiimperijalnog rata, također učinile prve korake na putu prema
         stvaranju imperija,  aneksijom Teksasa  1845, Kalifomije  1848,
         Aljaske 1867, te Filipina, Portorika, Havaja i Guama 1898. Štoviše,
         o njihovoj povijesti u ХГХ stoljeću moguće je govor kao prijelazu
                                                     t
                                                      i
                                                     i
         iz kontinentalnog u hemisferski imprijalizam.“65
              Najl Ferguson smatra daje Amerika imala imperijalne ambi­
      cije još i sredinom XIX vijeka, kada je širila teritoriju mlade republike
                                                     i
      na sopstvenom kontinentu. Američki imperijalni apetti su rasli sra-
                                                    n
      zmjemo jačanju njene snage. Ali, moralna načela i atikolonijalizam
      koje su očevi osnivači ugradili u temelje SAD-a, a amim tim i amer­
                                                  s
      ičkom narodu, bili su veliki problem za sprovođenjeotvorene politike

      intervencionizma iza koje su stajali golo širenje uticaja i interesa.
              Izolacionizam je bio snažan odgovor Teodoru Ruzveltu i nje­
      govoj želji za ekspanzijom. Značajan dio političkihsnaga unutar Kon­

      gresa je bio za nemiješanje u evropsku politiku. U političkoj  borbi
      između izolacionista i onih koji su Ameriku vidjeli kao svjetsku silu
      koja permanentno širi svoje sfere uticaja, dočekan e početak I svjet­
                                                  j
      skog rata.  Bitno je napomenuti da američki izolacionizam nije ima­
      nentan  anti-imperijalizmu,  kako  se  često  pojednostavljeno  želi
      prikazati. Izolacionisti su jednako imali imperijalne aspiracije, ali su
      one bile vezane za zapadnu hemisferu, uslovno rečeno, za granice koje
      je vukla Monroova doktrina.

              Visoki finansijski kapital je u predvečerje velikogsvjetskog
      rata krenuo u odlučujuću ofanzivu. Vilijam Bil Stilu svom dokumen­

      tarnom filmu Gospodari novca ukazuje da je početkom dvadesetog
                                                    i
      vijeka, mahinacijama tada najvećeg bankara u Americ, J. R Morgana,
      izazvana velika panika na finansijskom tržištu. Ova panika je dovela
      do propasti depozita gotovo svih malih banaka. Tada se pojavljuje isti
      J. P. Morgan, koji uz odobrenje Kongresa štampa 200 miliona dolara



      65 Niall Ferguson, K o lo s  -  U sp o n   i p a d  A m e r ič k o g  im p erija ,  strana 306.


                                   39
   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45