Page 96 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

je tu da da više teoretsko obrazloženje onome stoje engleska potreba,
i što velemajstorski praktikuje u to vrijeme. Dok se razvijala ekonom­
ska premoć britanske imperije u odnosu na druge kolonijalne sile, u
samoj imperiji dolazi do velike socijalne raslojenosti stanovništva
poslije uspostavljanja slobodne trgovine.

„Godine 1820. britanski parlament je donio jednu carinsku
deklaraciju kaj a će dovesti do niza promjena, a jedna od posljedica

tih promjena bit će, skoro cijelo stoljeće kasnije,izbijanje I svjet­
skog rata i sve njegove posljedice... Tu je carinsku deklaraciju Par­
lament ozakonio 1846. godine svojim opozivom zaštite engleske
poljoprivrede, tj. čuvenog ’Zakona o žitu’ (Com Lows). Opoziv
i
j
toga zakona temeljio se na proračunima moćnih fmansskih i trgo­
vinskih interesa londonskog City-a da im prevlast u svijetu daje

odlučnu prednost koju treba iskoristiti do krajnjihgranica. Ako već
vladaju svjetskom trgovinom, ‘slobodna trgovina’ ćesamo osigu­

rati jačanje te vlasti na štetu trgovina drugih, manje razvijenih ze-
malja.“160

Uspon Engleske ne bi bio moguć bez ravnoteže u kontinen­
talnom dijelu Evrope. Vjekovna engleska doktrina polazi od impera­
tiva da Engleska ne smije dozvoliti ni jednoj evropskoj državi da
postane dovoljno moćna da dominira kontinentom i, samim tim,
ugrozi Englesku. Tokom 18. vijeka sprovođenje te doktrine je puno
koštalo Britaniju. Konstantno je bila (pre)zadužena. Sposobnost da
podnosi taj fmansijski teret bolje od drugih (u prvom redu Francuske)
c
je vjerovatno bila odlučujuća u njenoj pobjedi u tri za vodeću evrop­
sku silu. Ali, poslije 1815. godine Englesku je održanje sopstvenog
statusa kao vodeće sile koštalo znatno manje. U perodu od 1815. do
i
1865. ona je trošila manje od 3% BND na vojsku i mornaricu. Jedno­

160 F. William Engdahl, S to lje ć e R a ta , str. 15.

95