Page 101 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 101

gospodaricu a dobila gospodara. Pod zadivljujuće spretnim Biz-
           markovim rukovođenjem, Nemačka će dominirati sistemm ve­
                                                             o
           likih sila tokom dve  decenije posle  1870.  godine;  diplomate  su
           pravili opaske da su sada svi putevi vodili u Berlin. Pa ipak, kao
           stoje većina ljudi mogla videti, nisu samo pamet i nemilosrdnost
           carskog kancelara bili ono stoje od Nemačke napravio najvažniju
                                                        l
           silu na evropskom kontinentu.  Tu su bili i nemačka industrija i
           tehnologija,  koji  su još  brže napredovali kada je  okončano  na­
           cionalno ujedinjenje; tu su bili nemačka nauka i obrazovanje, kao
           i lokalna uprava; a tu je bila i impresivna pruska armija.“166


               4.  Borba za prevlast

               Paralelno  su  se  desile  kolosalne  promjene  u Americi  i  u

        Japanu.  Sjever će pobijediti jug i  SAD će preživjetkao jedinstvena
                                                    i
        država. Industrijski - iza Engleske, ali ispred Njemačke, sa nevjerova-
        tnim potencijalom,  Sjedinjene Države će tek postatimoćan igrač na

        svjetskoj  političkoj  sceni.  U Japanu se u to vrijeme odigrala Meiji
                                                   v
        restauracija koja će završiti uvođenjem Japana na sjetsku scenu. Na­
        ravno, on neće nikada uspjeti da igra ulogu koju je igrala Amerika, ali
                                                   e
        će postati sila o kojoj  će druge sile morati da vod računa.  Svjetska
        politička scena je i dalje bila, prije svega, evropska politička scena.
        Upravo  završeni  uspon  Pruske je  u  potpunosti  promijenio  stanje
        nastalo poslije napoleonovskih ratova. Pitanje je bilo, kuda će dalje
        razvoj ići.167
               Bizmark je bio genije, u prvom redu, zato što je znao dokle
        može ići. Svjestan da vrijeme radi za njega vješto e izbjegavao sukobe
                                                 j
        i održavao ravnotežu među velikim silama. Brojne probleme, krize i
        aspiracije drugih velikih sila,  gotovo uvijek je uspijevao da iskoristi
        za dalje povećanje relativne pruske snage. Uskoro je postalo jasno da

        166 Pol Kenedi,  U sp o n   i p a d   Velikih sila ,  str. 217.
        167 Vidjeti u: Pol Kenedi,  U sp o n   i p a d   V elikih sila ,  str. 221.



                                    100
   96   97   98   99   100   101   102   103   104   105   106