Page 99 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

oslabljena. Njen strateški saveznik Britanija još manje će se uplitati u
kontinentalnu politiku.
Krimski rat je naizgled donio značajnu pobjedu Francuskoj.
Dio stare slave iz doba Napoleona vratio se nazad. Francuska će, pod
Napoleonom III, neko vrijeme izgledati kao najvažnija kontentalna
sila Evrope. Napoleon III će se tako i ponašati. No pravi dobitnik će
,
biti Pruska, kojoj su revolucija iz 1848. i Krimski rat otvorili strateški
v
prostor. Ona će briljantnim vođenjem politike, u prom redu Biz-
markovim, iskoristiti svoje prednosti. Na štetu svih drugih, naravno.164

3. Rađanje njemačkog carstva

Ubrzo poslije Krimskog rata dolazi do II rata za italijansko
ujedinjenje. Uz pomoć Francuske, a oslabljene Austrje, Garibaldi će
i
uspjeti 1859. u onome što mu nije pošlo za rukom revolucionarne
1848. Bio je to siguran znak da se odnos snaga u Evropi mijenja.
s
u
Međutim, najveće promjene tek će doći. Pruska nije pjela ratom
1848. da uzme Danskoj Slezvig i Holštajn. Skupa sa Austrijom uspjeće
u tome 1864. Razlozi za uspjeh Pruske su brojni: 1) Pruska i ostale
t
njemačke države su već uveliko bile u procesu indusrijalizacije. Sa
pedesetak godina zakašnjenja, ona će se još uspješnije industrijalizo-
s
vati nego Engleska; 2) pruska vojska će proći proce modernizacije
koristeći prednosti koje joj je davala industrijalizacija; 3) strategija i
vođenje pruske vojske, bili su bolji nego u drugim vojskama. Superi­
s
orni generalštab ostaće karakteristika njemačke vojke do kraja II svje­
tskog rata; i 4) vjerovatno najvažnije - diplomatska i državnička
vještina Ota fon Bizmarka. Procijenivši tačno kada da udari i koliko
daleko može ići, on je maksimalizovao uspjeh Pruske .
Uspjeh u ratu sa Danskom biće samo prvi od tri velika Biz-
markova uspjeha. Sedmonedjeljnim ratom sa Austrijom 1866. godine

164 Vidjeti u: Pol Kenedi, U sp o n i p a d Velikih sila , str. 198-201.

98