Page 27 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 27
je proizvodnja zadivljujuće porasla na 219 miliona tona, dok je engleska
proizvodnja u to vrijeme neznatno prednjačila, 264 miliona tona.
U središtu njemačkoga razvoja bio je čelik, zajedno s naglom pojavom
električne energije i hemijskih postrojenja, koji su bili drugi po veličini. Uz
primjenu izuma za proizvodnju čelika Gilchrista Thomasa, koji je koristio
rude iz područja Lorraine bogate fosforom, njemačka se proizvodnja čelika
povećala 1.000 % u dvadeset godina, od 1880. do 1900., i u velikoj je
mjeri pretekla englesku proizvodnju čelika. Još 1890. godine Britanija
je prednjačila pred Njemačkom po proizvodnji sirovog željeza, koja je
iznosila 7,9 miliona tona, naspram njemačkih 4,6 miliona tona. Ali, već
1910. godine njemačka je proizvodnja sirovoga željeza bila za 50 % veća
od britanske - 14,6 miliona tona naspram 10 miliona tona. U isto vrijeme
troškovi proizvodnje željeza u Njemačkoj su smanjeni na jednu desetinu
troškova iz 1860-ih godina. Godine 1913. Njemačka je talila skoro
dvostruko više sirovoga željeza nego britanske ljevaonice.1
Početna je “pokretačka snaga” prvoga njemačkog “Wirtschaftswundera”*
bila željeznička infrastruktura, koja je transportirala taj rastući tok
industrijskih dobara. A početna je ekspanzija njemačkoga željezničkog
sistema počela 1840-ih i 1850-ih godina, najprije pod utjecajem Listovog
Zollvereina, a njegov je nacionalni plan razvoja željeznica, uz državnu
potporu razvoju infrastrukture, u potpunosti udvostručio broj kilometara
izgrađenih željeznica od 1870. do 1913. godine.
Nakon izuma proizvodnje akumulirane električne energije i njezina
prijenosa na velike udaljenosti, na poticaj Oskara von Millera i drugih,
njemačka je industrija električne energije od svojih početaka 1895., kad je
upošljavala 26.000 ljudi, prerasla u industriju koja je, 1913. godine, držala
polovicu međunarodne trgovine električnih dobara. Njemačka je hemijska
industrija, pod vodstvom velikih istražitelja poput Justusa von Liebiga i
drugih, od industrije koja je bila slabija od francuske i engleske, prerasla u
vodeću industriju u svijetu po proizvodnji analinskih boja, farmaceutskih
proizvoda i umjetnih gnojiva.
Von Liebig i drugi uvode znanstvenu hemiju u poljoprivredu pa je i to
u tom razdoblju dovelo do ogromnoga porasta poljoprivredne proizvodnje
u Njemačkoj. Od stanja koje je u ranim desetljećima devetnaestoga
stoljeća bilo doslovno očajno, s pojavama gladi i loših žetava, kad je
izgledalo jeftinije uvoziti žito iz Rusije ili čak Argentine, Njemačka je
1890-ih godina došla do stanja ponovnog uvođenja zaštitne carine radi
27