Page 24 - William Engdahl - Stoljeće Rata

F. William Engdahl: Stoljeće rata

U Britaniji, pod utjecajem slobodne trgovine na rad, on kaže: “Umjesto muškaraca zapošljavaju
se žene, a umjesto žena, djeca od jako rane dobi; a radno je vrijeme tako jako produženo da je
apsolutno morao intervenirati Parlament.” On kritizira “strašne posljedice koje su nastale zbog
nastojanja da se monopoliziranjem proizvodnje mašina izvuče od svijeta što više novca. Moralne
su posljedice jednako loše kao i fizičke. Prijevara svake vrste postala je sveopćom pojavom u
svijetu. U pamuk se stavlja brašno. Kvaliteta se željeza i svih drugih proizvoda smanjuje na
razinu koja je dovoljna da u ostalim zemljama spriječi proizvodnju tih roba za domaće potrebe
tih zemalja.”
Carey navodi opoziv Zakona o žitu iz 1846. godine kao otvaranje širokoga puta toj politici:
“Sada pogledajmo rezultate [misli na Uredbu o opozivu Zakona o žitu iz 1846. godine], vidljive
u neposrednoj ovisnosti Engleske. S tim je velikim povećanjem uvoza hrane iz inozemstva došla
propast irskom narodu. Kako mu je bilo uskraćeno baviti se proizvodnjom i trgovinom (takva
je bila engleska ekonomska politika), irski je narod bio prisiljen živjeti samo od poljoprivrede
i imao je neku bijednu egzistenciju sve dotle dok je njegova susjeda (Engleska) bila spremna
donekle nadoknađivati utrošeni rad plaćanjem većih cijena za njegove proizvode od cijena koje
bi ti proizvodi postigli drugdje.”
“S opozivom Zakona o žitu, taj je izvor presušio”, nastavlja Carey, “a rezultat je stanje bijede,
siromaštva i gladi, koje je prisililo (irskog) zemljoposjednika da izdržava ljude, bez obzira na
to rade li ili ne; i došlo je do neke vrste ponovne uspostave ropstva u toj nesretnoj zemlji. Od
velikog izvoznika hrane postala je veliki uvoznik. Veliko tržište indijskog kukuruza sada je bila
Irska, zemlja u kojoj je proizvodnja hrane skoro jedino zanimanje. Cijeli sistem ima za cilj
povećanje broja ljudi koji su posrednici između proizvođača i potrošača” tako je Irska prisiljena
utrošiti godišnje više rada nego što bi bilo potrebno da proizvede, u trostruko većoj količini, svo
željezo i da pretvori u odjeću sav pamuk i vunu koji se proizvedu u Engleskoj”, Carey, Henry
C: “The Harmonv of Interests: Agricultural, Manufacturing & Commercial” (Sklad interesa:
poljoprivrednih, industrijskih i trgovinskih), 1851., J. S. Skinner, Philadelphia, str. 60-65.
2. Smith, E. Peshine: “A Manual of Political Economy” (Priručnik političke ekonomije), George
P. Putnam & Co., New York, 1853., str. 149-152.
3. List, Friedrich: “The National System of Politcal Economy” (Nacionalni sistem političke
ekonomije), Longmanns, Green & Co., London, Izdanje 1885., reprint: Augustus M. Kellev,
New York, 1966.
4. Smith, naglašeno u izvorniku - W.E.

24