Page 28 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 28

F. William Engdahl: Stoljeće rata

          sprječavanja uvoza jeftinog žita.
            Mehanizacija  je  u poljoprivredi  počela  pokazivati znakove  napretka.
          Broj  se  žetelica  od  20.000  iz  1882.  godine  povećao  na  300.000  1907.
          godine. Usprkos često slabijem pjeskovitom tlu, razvoj je umjetnoga gnojiva
          poboljšao urod. Kao rezultat, urod se žita do Prvog svjetskog rata povećao
          za 80% u usporedbi s razdobljem prije 1887. godine, kad se to gnojivo
          počelo po prvi put primjenjivati u znatnijim količinama. Radi usporedbe,
          Rusija je na početku rata, kad je imala tri miliona hektara obrađene zemlje
          više od Njemačke, proizvodila 19 miliona tona žita manje nego Njemačka.
          Godine 1913. Njemačka je proizvodila 95% vlastitih potreba mesa, iako se
          od 1870. godine potrošnja mesa po glavi stanovnika udvostručila, dok je
          Britanija 1913. godine uvozila 45% svojih potreba mesa.
            Usporedo s razvitkom industrije i poljoprivrede, Njemačka je od zemlje
          iseljavanja, početkom 19. stoljeća, krajem toga stoljeća postala zemlja s
          velikim  prirastom  stanovništva.  Između  1870.  i  1914.  godine  broj  se
          stanovnika povećao za skoro 75 %, s 40.000.000 na više od 67.000.000.
            Velika su industrijska postrojenja rasla nakon 1880-ih godina, zajedno
          s  velikim  bankama  poput  Deutsche  Bank,  po  modelu  poznatom  pod
          imenom  “Grossbanken”  ili  jednostavno  “njemački  model”,  tj.  model
          zajedničkoga  vlasništva  između  velikih  banaka  i  ključnih  industrijskih
          poduzeća.2
            Njemački  je  “Wirtschaftwunder”  nastao  u  razdoblju  nakon  1870.
          godine. Uvelike hvaljen industrijski oporavak od ratnog uništenja i svjetske
          krize iz kasnih 1950-ih godina predstavljao je, u velikoj mjeri, oporavak na
          temeljima postavljenim tokom razdoblja od 1880-ih godina do 1914.


                          Berlinska bankarska panika

            Razvoj nezavisne nacionalne ekonomske politike u Njemačkoj dobio je
          svoj drugi poticaj, što je ironično, iz posljedica bankarske panike. Godine
          1890.,  kao  rezultat  nedavne  propasti  prestižne  londonske  trgovinske
          banke Baring Brothers, što je bila posljedica njezinih velikih gubitaka na
          investicijama i špekulacijama obveznicama u Argentini i veza njemačkog
          bankarstva s tim špekulacijama, dogodila se berlinska bankarska panika;
          počele su se rušiti domino kockice međunarodne financijske piramide.
            Berlin i njemački investitori općenito bili su 1880-ih godina uhvaćeni


          28
   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33