Page 51 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 51

ČETVRTO POGLAVLJE



            Nafta postaje oružje, a Bliski istok bojno
                                     polje


                        Bankrotirana Britanija ide u rat

            Jedna od bolje čuvanih tajni o svjetskome ratu iz 1914.-1918. godine,
          je  da  su  britanska  riznica  i  ukupne  financije Britanskog Carstva, uoči
          avgusta  1914.  godine,  kad  je  Britanija  objavila  rat  protiv  Njemačkog
          Carstva, bile u bankrotu. Jedno je ispitivanje tadašnjih financijskih odnosa
          glavnih zaraćenih strana otkrilo veliku pozadinu tajnih kredita, zajedno
          s  detaljnim  planovima  o  prebacivanju  sirovina  i  materijalnog  bogatstva
          cijeloga svijeta, nakon rata, osobito iz onih područja Osmanlijskog Carstva
          za koje se vjerovalo da imaju značajne zalihe nafte.
            Većina priča kaže da je obarač kojim je odapet Veliki rat povukao jedan
          ubojica Srbin - terorista, koji je 28. juna 1914. u bosanskom glavnom
          gradu Sarajevu ubio nadvojvodu Franza Ferdinanda, nasljednika austro-
          ugarskoga prijestolja. Nakon mjesec dana intenzivnih pregovora Austrija
          je,  28.  jula,  objavila  rat  maloj  državi  Srbiji,  smatrajući  je  odgovornom
          za  ubojstvo  prijestolonasljednika.  Austrija  je  dobila  jamstvo  da  će  joj
          Njemačka pomoći u slučaju da Rusija stane na stranu Srbije. Sljedećeg je
          dana, 29. jula, Rusija izdala zapovijed za mobilizaciju svoje vojske za slučaj
          da rat postane neizbježan.
            Istoga je dana njemački Keiser uputio telegram caru Niko-’ moleći ga da
          ne mobilizira vojsku, nakon čega je car trenutačno opozvao svoju zapovjed.
          30. jula rusko je Visoko vojno zapovjedništvo nagovorilo neodlučnoga cara
          da ponovo izda naredbu za mobilizaciju. 31. jula njemački je ambasador u
          St. Petersburgu uručio ruskome caru njemačku objavu rata protiv Rusije,
          a potom navodno briznuo u plač i istrčao iz prostorije.
            Njemačko je vojno zapovjedništvo, od ranije pripravno na mogući rat
          i na istočnom i na zapadnom frontu, provelo Plan Schlieffen. Kako su
          Francuska i Rusija imale zajednički plan obrane, Njemačka je odlučila da
          Francusku treba poraziti brzo, ispravno procijenivši da će Rusiji trebati
          više  vremena  za  mobilizaciju.  Njemačka  je  3.  avgusta  1914.  objavila


                                                                      51
   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56