Page 53 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 53
Tema je toga memoranduma bila “Učinci rata na naše zalihe zlata”.
Blackett piše, a čitatelj otkriva: “Nemoguće je, naravno, jasno predvidjeti
kakvi bi bili učinci sveopćeg europskog rata u koji bi bila uključena većina
kontinentalnih zemalja, uključujući i Veliku Britaniju, što ostavlja samo
New York (pod pretpostavkom da Sjedinjene Države budu neutralne) kao
jedino veliko dostupno tržište novca na svijetu, s kojega bi se zlato moglo
privuci na poprišta rata.”2
U svjetlu britanske odluke da ude u rat, toga sudbonosnoga 4. avgusta,
jednako zapanjuje i sadržaj pisma koje je Sir George Paish uputio Llovdu
Georgeu, s nadnevkom: 2 sata ujutro, subota, 1. avgusta 1914: “Dragi
gospodine Ministre, kreditni sistem na kojemu je sazdano poslovanje ove
zemlje, u potpunosti je krahirao i od krajnje je važnosti da se poduzmu
koraci radi ispravljanja toga zla, bez odgode; u protivnom se ne možemo
nadati da ćemo moći financirati velik rat ako na njegovu samom početku
naše najveće kuće budu prisiljene bankrotirati.”2
Engleska je banka hitno suspendirala plaćanja u zlatu (zlatnim i
srebrnim polugama), u skladu sa Zakonom o bankama iz 1844. godine.
Tom su odlukom velike količine zlata dospjele u ruke Engleske banke,
kako bi britanska Vlada mogla financirati kupnju hrane i ratnog materijala
za novoobjavIjeni rat protiv Njemačke. Umjesto zlata, britanski su građani
dobivali novčanice Engleske banke, kao legalno sredstvo plaćanja za
vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Do 4. avgusta britanski je financijski
ustroj bio spreman za rat.
Ali, tajno će se oružje pokazati kasnije, u obliku posebnog odnosa
riznice Njezina veličanstva s njujorškim koncernom Morgan, kao što
ćemo uskoro vidjeti.
Nafta u Velikome ratu
Između 1914., kad je rat počeo, i 1918., kad je završio, nafta se
definitivno pokazala pravim ključem za uspjeh revolucije u vojnoj strategiji.
Era zračnog ratovanja, pokretnih tenkovskih borbi i bržeg pomorskog
ratovanja ovisila je o obilnoj i sigurnoj opskrbi tim novim gorivom.
Engleska, čiju je vanjsku politiku vodio Sir Edward Grey, nekoliko je
mjeseci prije avgusta 1914. ubrzala događaje koji će postati najkrvavijim
i najrazornijim ratom u novijoj vijesti. prema službenim podacima broj
53