Page 4 - Bojan Jovanović - Humanizam i Transhumanizam

Bojan Jovanović
„morfološka sloboda“. Za Gregorija Stoka, propagatora
transhumanističkih naracija, riječ je o „redizajniranju ljudi“. Po
interpretaciji Frensisa Fukujame, transhumanizam je
5
„oslobađanje ljudske rase od njenih bioloških ograničenja“. Ali
takođe, za njega je to najopasnija ideja ikada.
Možda je, prije svega, transhumanizam jedna nova
antropologija i antroponomija. Nesumnjivo, jedno novo
shvatanje čovjeka. Čak, jedan novi humanizam – ali kakav?
Osim toga, kada upoznamo glavne karakteristike onoga što
nazivaju transhumanizmom vidimo da je riječ isto tako i o teoriji
(ali nikako u izvornom, starogrčkom smislu te riječi), zatim o
ideologiji, zatim i o utopiji. Takođe, riječ je tu i o nekoj vrsti
religije. Doista, transhumanizam jeste neka vrsta religije, možda
čak i prije i iznad svega.
Bilo da ga posmatramo kao pokret, nauku, ideologiju,
filozofiju, pogled na svijet, religiju, utopiju ili trans-humanizam,
transhumanizam se – makar u njegovom recentnom obličju –
pojavljuje tu skoro, takoreći juče. No isto tako je tačno da je u
o s n o v i transhumanizam takav kakav je i u tome što je
zapravo nešto vrlo staro.
Ono što se naziva transhumanizam vuče korijene još iz davni -
na… a jamačno ne iz 1957. godine, godine publikovanja semi-
nalnog teksta Novo vino u nove mjehove ili pogotovo ne iz 1997.
godine kada je ustanovljena World Transhumanist Association.
Istovremeno, na neki način bar, korijeni se (najmanje) u sred-
njem vijeku. Prvo, transhumanizam se nadovezuje na human-
izam. A humanizam se nadovezuje na ono što neki proučavaoci
nazivaju srednjovjekovni humanizam. S tim što ako humanizam
daje odgovor na pitanje: Šta je čovjek, takav odgovor koji je
ground breaking u odnosu na dotadašnju povijest nauke o
čovjeku i povijest uopšte, transhumanizam nekako prije daje

5 „Transhumanism“, Francis Fukuyama, Foreign Policy, No. 144 (Sep.-

Oct., 2004), p. 42.
50 MATICA, br. 74, ljeto 2018. www. maticacrnogorska.me