Page 9 - Bojan Jovanović - Humanizam i Transhumanizam
P. 9
Humanizam i transhumanizam
sredstvima kakva stoje ili će stojati na raspolaganju
raznobojnim eugeničarima kakvi su Haksli, Ričard Sid ili Elon
Mask.
Ako bi čovjek trebalo da bude pro, onda bi to bilo recimo zbog
mogućnosti intervencije u slučajevima nasljednih bolesti
(genska terapija). Na primjer, „surovi kombinovani
imunodeficit, koji je smrtonosan, može se eliminisati
zamjenjivanjem jednog gena“. 10 Doduše, to je više pitanje
razvoja medicine i djelotvorne humanosti nego ikakvog
transhumanizma. U ovom dijelu otvara se mogućnost
iskorijenjivanja onoga što su nasljedne bolesti.
Nasuprot tome, ono zbog čega bi čovjek trebalo da bude
contra, to je na prvome mjestu eugenika. Ono, pak, zbog čega bi
čovjek trebalo da bude protiv eugenike jedva da je potrebno
objašnjavati. Eugenika kao preuzimanje kontrole nad
evolutivnim procesima daje legitimaciju „direktorima
evolucije“ da preuzmu u svoje ruke posao tzv. prirodne
selekcije. To je veoma sporno.
Opasnost eugenike: Osim toga, izdvajaju se i druga pitanja.
Već sada je jasno da pristup sredstvima za transhumanističku
transformaciju neće imati svi, nego, vjerovatno, tek određena
manjina. Otvara se pitanje društvene nejednakosti. „Prva žrtva
transhumanizma može biti jednakost“. 11 I ne samo društvene
nejednakosti, već i rasne nejednakosti i rasizma. Ranije, euge -
nika je koketirala sa rasizmom. Međutim, ovdje je riječ o
onome što Pol Virilio naziva super-rasizam. Ili Fukujaminim
riječima. „Ako počnemo da transformišemo sebe u nešto
superiorno, kakva prava će ove poboljšane kreature
10 „Transhumanist Materialism: A Critique from Immunoneuropsycho -
logy“, p. 274.
11 Fukuyama, p. 42.
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 74, ljeto 2018. 55