Page 356 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 356

IPEKJUKUAJiA.  ISLA1(OSKl  LISA]
                                                                                                        357

                Posle  I  svetskog  rata  poteli  su  i  kad  nas  gajiti  indijsku  konoplju,  ali
         se  od  toga  odustalo  vee  prve  godine  gajenja,  ne~to zbog  nerentabilnosti  (sku-
         poea  radne  snage).  a  jo~  vi~e  zbog  slabijeg  kvaliteta  ad  indijske  droge.  U
         okolini  Bitolja,  gde  je  bilo  zasejano  mnogo  hektara  indijskom  konopljom.
          vee  prve  godine  uginule  su  sve  peele  u  tom  kraju.
                KontroJn  Svetske  zdravstvene  organizaclJe  prJ  ~UN. -                 Tok!;i,komanija
         drogama  izradenim  od  indijske  konoplje  uzima  sve  vge  maha  u  svetu.  Zbog
          toga  je  medunarodna  konlrola  vrlo  stroga.  Trovanja  su  akutna  i  hronicna,
         ~letna za  pojedinca  i  za  dru~tvo. Najgore  je  ~to  ha~i~ i  drugi  preparaN  iza-
         zivaju  naviku,  neizdriljivu  potrebu  za  slalnim  uzimanjem  i  povecavanjem
         doza  da  bi  se  postigao  zeljeni  efekt.  Zrtva  propada  psihitki  i  fizi6ki,  ru~i
         sebe,  porodicu  i  okolinu.






           IPEKAKUANA,  GLAVISICA,  BLJUVNJAK,  KORIJEN  ZA  BLJUVANJE


                Ipekakuana  je  osu~en koren  jufnoameritke  biljke  Uragoga  ipecacuanha
         Baillon-Rubiaceae.  Ova  mala  trajna  zeljasta  bHjka,  visoka  svega  2~0 cm,
         veoma  je vazna,  jer se  njen  alkaloid  upotrebljava  protiv  amebne  dizenterije,
         vd  koje  jo~ i  danas  u  tropskim  predelima  boluje  oko  800  miliona  lica.  Ipe.
         kakuana  se  upotrebljava  ne  sarno  za  le6enje  tropske  srdobolje  vee  i  kao  ek·
         spektorans  i  emetik.  Iz  ipekakuane  se  vade  alkaloidi  emetin  i  cefelin.  Ovaj
         poslednji  se  prevodi  u  emetin,  jer  se  protiv  amebne  dizenterije  daje  sarno
         emetin hidrohlorid u obliku potkoznih injekcija.

                U malim  dozama  (PO  0,02  do 0,05  g  desetak  puta  dnevno)  droga  se  daje
          kao  ekspektorans  u  obliku  infuza,  tableta,  sirupa,  tinkture  i.Ji  Doverovog
         pra~ka (Pulvis  I pecacllaahae  opiatus).  U  dooi  od  0,5  do  2  g  (uzeto  u  dva  do
         tri  pu ta  za  cetvrt  sata)  izaziva  najdalje  posle  jednog  sata  povracanje.  Cini
         se  da  je  ipekakuana  najmanje  ~kodljiv vomitiv.  CefeJ.in  (fenolni  alkaloid)  de·
         luje  dvaput  jate  vomitivno  nego  emetin  i  zato  je  kao  emetik  bolje  upotre-
         biti  karlagena-ipekakuanu,  jer  ona  ima  2  do  3  puta  vi~e  cefelina  nego  rio-
         -ipekakuana.
                Napomena!  -        Osobe  zaposlene  oko  prerade  ipekakuane  treba  da  budu
         oprezne.  U  prvom  redu  treba  za~tititi  l<ice,  jer  pra~ina od  ·ipekakuane  draZi
         kozu,  a  jo~  vgc  sluzokozu  1  izaziva  upalu,  mehurove  i  rane,  draZi  i  izaziva
         upalu  oCiju  i  organa  za  disanje.  Osobe  koje  ne  pod nose  ipekakuanu  (idio-
         sinkrazija) mogu dobiti jake napade slicne astmi.





                                              ISLANDSKI  LISAJ


                            Catraia islandica Ach.  (= Lichen islandicus L.)


                Rasprostranjen  je  pretezno  na  severnoj  polukugli:  u  Severnoj  Evropi,
         Sibiru  i  Severnoj  Americi.  U  hladnim  arktickim  krajevima  raste  i  u  raVDlCl,
         a  kod  nas  u  Srednjoj  Evropi  i  Spanij.i  po  svima  planinama,  osobito  na  ne·
         pristupacnim  i  vetrovima  izlozenim  vrletima  i  goletima.
   351   352   353   354   355   356   357   358   359   360   361