Page 409 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 409

410                                                                             LECBNJI!  BIUBM

                       KRASUUAK,  BELA  RADA,  NOVCIC,  TRATICNICA,
                                      - KRAJCARICA,  DIKINO  OKO


                                     Bellis  perennis  L  -        Compositae

                 Cvece  (Bellidis  f[os)  se  bere  sve  dok  biljka  eveta,  'su§i  se  i  cuva  kao
          kamHica_  SadrZi  etarskog  ulja,  gorkrh  materija  i  tanina_ Ulazi  u  sastav  grud-
          nih  Cajeva_




                                   KRIN, BELl KRIN, BELl UIUAN


                                      Lilium candidum L  -            L'iliaeeae

                 Trajna  zeljasta  biljka,  visoka  80--120  em,  poreklom  iz  zemalja  oko  is-
          tocnog  dela  Sredozemnog mora_  Kod  nas  se gaji  kao  omiljeno, veoma  deko-
          rativno  eveee_  U  narodnoj  medicini  se  upotrebljavaju  lukoviea,  list  i  evet_  U
          svim  organima  ima sluzL  U  Hstu  ima  do  70  mg'l/.  vitamina  C_  Sluzava  luke-
          vica  se  kuva u  voni  Hi  mleku  i  U  obliku ka§iee  stavlja na  upaljena  mesta  da
          smanji  bol  (cir,  naboj  i  51.).  Cvet  se  drZi  3  dana  u  komovici  i  tim  ispiraju
          posekotine i  rane_  Cvet  kuvan u  ulju upotrebljavaju  za  lecenje  krasta i  upaJa
          nosa  i  uha,  rec1e  oka,  opekotina,  promrzlina  i  ozleda.

                 Druga  narodna  !mena:  bela  aleluja,  bela  liJija,  bela  lilja,  beli  zuJj,  beli
          zambak,  bijela  bogga,  bijeli  lijer,  zilj,  zanbak,  kren,  leluja,  liUa,  lilj,  liljan,
          limbar,  lir.
                 Slicnog  hemijskog  sastava .i  upotrebe,  u  narodnoj  medidni  su  i  druge
          vrste  roda Lilium:  Lilium  bulbiferum  L.  (boikalie,  zlata!l1,  :claroglav,  zuti  krin,
          krona),  Lilium  martagon  L.  (divljd  '~jdljan,  IZLatnoglav,  vojniako  bilje,  krstic,
          petrov  evet,  pelrovaca,  trava  od  fuei,           turska  Calma),  Lilium  earniolieum
          Bernh.  (fucena  trava,  oveja trava,  petrov  krst, pWloglavica,  ciganske  min au·
          §ice)  i  dr.




                                                    KROMPIR


                                 Solanum  tuberosum  L  -              Solanaceae

               Krompir  je  svakidaSnja  narodna  hrana  i  valna  industrijska  sirovina,
                                             a  moze  biti  lek  i  otrov


                 Krampir  je  postao  na§a  svakida§nja  hrana.  U  severnim,  hladnim  i  via·
          znim  evropskim  zemljama,  gde  ne  uspeva  kukuruz,  ·krompir  je  najvafnija
          hrana za  Ijude  i  za  domace zivotinje.  Hranljivost  krompira  pociva  na velikoj
          kolicini  skroba,  dakle,  istog  sastojka  kao  u  p§eniei,  ·kukuruzu,  jecmu,  pi-
          rineu  i  drugim  zitima.  Ono  §to  je  za  nas  sva,kida§nji  hleb,  to  je  za  stanov-
          nike  hladnih  i  vlafnih  zemalja  krompir.  Evropljane  je  stalno  morila  glad
          sve  dok  gajenje  krompira  nije  uzeLo  veee  razmere.  Krompir  je,  posle  ot·
          krica  Amerike,  re~io problem  gladi  u  Evropi,  kao  §to  je  deteHna  re§ila  pi-
          tanje  gladi  domacih  zivotinja  i  stoearstvo  podigla  na  zavidnu  visinu.  Ali
          to nije bilo odmah posle otkriea Amerike. Vekovima  su prosveceni i  mipredni
   404   405   406   407   408   409   410   411   412   413   414