Page 139 - Naomi Klein - "Ne" Nije Dovoljno

terora nad oslobođenim robovima na Jugu. Iz SAD-a je, usred ekonomske
panike za vrijeme Velike krize, bilo prognano čak dva milijuna Meksikanaca
i Amerikanaca meksičkog podrijetla. Poslije napada na Pearl Harbor, otprilike
120.000 američkih Japanaca (dvije trećine njih bilo je rođeno u Sjedinjenim
Državama) zatočeno je u logorima za internaciju; baš kao što su i u Kanadi
gotovo svi japansko-kanadski državljani bili nasilno okupljeni i pritvoreni.
Dakle, problem u vezi s napadima 11. rujna nije ležao u činjenici da je
Sjedinjenim Državama manjkalo iskustvo potresnih događaja koji su bili isko­
rištavani za napad na demokraciju i ljudska prava. Problem je bio taj što su te
ranije traume, iako dobro shvaćene unutar njima pogođenih zajednica, bile
nedovoljno dobro shvaćene unutar šire zajednice - one ne pripadaju zajedničkoj
nacionalnoj povijesti koja bi svim Amerikancima pomogla uvidjeti razliku
između razumnih mjera sigurnosti i vođa koji iskorištavaju strah kako bi pro­
micali svoje oportunističke planove.
I zato je Busheva administracija bila kadra nemilosrdno izrabljivati šok i
traumu 11. rujna za napad na građanske slobode unutar države, kao i pokre­
tanje rata izvan nje, a sve je, kao što danas znamo, bilo opravdavano izmišljenim
obavještajnim podacima. Stoga zanemarivanje i nasilje države tijekom i poslije
uragana Katrina nije pretjerano iznenadilo afroameričko stanovništvo —iako

se mnogim bijelim Amerikancima činilo kao nešto dotad neviđeno.
Jaz između ljudi koji su ostali zapanjeni Trumpovom pobjedom i onih koji
su je predviđali pratio je slična rasna razgraničenja.

O tpor šoku u SAD-u

No nešto je postalo jasno otkako je Trump preuzeo vlast - da sjećanje na to
kako je iskorišten osjećaj straha nakon napada 11. rujna živi i dalje. Iako su
Trump i njegovi pristaše davali sve od sebe da se na najbolji mogući način
posluže strahom —od muslimana, od Meksikanaca, od nasiljem zaraženih

,,geta“ —kako bi kontrolirali i podijelili stanovništvo, taktika im se nekoliko
puta obila o glavu. Poslije Trumpova izbora mnogi su građani prvi put u životu
sudjelovali u političkim akcijama i skupovima, pohitavši iskazati solidarnost s
onima koji su žigosani kao ,,drugi“.
Počelo je još prvoga dana nove administracije. Za vrijeme Trumpove inau­
guracije malene skupine koje su pripadale različitim pokretima —od boraca za

klimatsku pravdu do aktivista za zaštitu crnačkih života - okupirale su nekoliko
križanja kako bi zapriječile pristup ceremoniji. Potom je sljedeći dan uslijedio
ženski marš; održan istodobno u oko šesto gradova, bio je to, čini se, najma-
sovniji koordinirani prosvjed u američkoj povijesti s oko 4,2 milijuna ljudi
koji su izišli na ulice. Iako su velike ženske udruge i poznati aktivisti pomogli
u organizaciji i logistici prosvjeda, izvorna ideja potekla je od umirovljene