Page 101 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum
P. 101
svijeta tražiti u našem zamjedbenom aparatu, u
našem razumu?
Pošto smo razmotrili »odnose što ih naš prostor sadrži
u sebi«, moramo se vratiti pitanju: kakve su uistinu
dimenzije prostora i zašto ih je tri?
Ono što nam se mora učiniti najčudnijim jest činjenica
da je trodimenzionalnost nemoguće odrediti
matematički.
S time nismo načistu i to nam se čini paradoksom, zato
što uvijek govorimo o mjerenju prostora. lpak, činjenica
je da matematika ne osjeća dimenzije prostora.
Nameće se pitanje kako može tako istančano sredstvo
analize kao što je matematika ne osjećati dimenzije ako
one sadrže neka zbiljska svojstva prostora.
Govoreći o matematici, prvo moramo kao osnovnu
pretpostavku priznati da za svaki matematički izraz
postoji odgovarajući odnos nekih zbiljnosti.
Ako toga nema, ako to nije istina, onda nema
matematike. To je njezina glavna bit, glavni sadržaj.
Zadaća je matematike izražavati odnose. Ali odnosi
moraju biti između nečega. Algebarsko a, b i c uvijek
mora biti moguće zamijeniti nekom zbiljom. To je
abeceda sve matematike; a, b, c su poput novčanica.
One mogu biti prave ako nešto zbiljsko stoji iza njih, ili
krivotvorene, ako iza njih ne stoji nikakva zbiljnost.