Page 106 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

određenih crta. On vjerojatno nikada nije mislio o

zbiljnosti i nezbiljnosti plohe.

Prema tome, s jedne strane nipošto nije u pravu

Bonola koji Lobačevskom pripisuje gledišta suprotna
Kantovima i nagnuće »senzualizmu« i »suvremenom

empirizmu«, a s druge strane s razlogom možemo misliti
da Hinton posve subjektivno pripisuje Gaussu i

Lobačevskom inauguraciju novog doba u filozofiji.

Neeuklidska geometrija, uključujući i geometriju
Lobačevskog, ne odnosi se nikako prema

metageometriji.

Lobačevski ne izlazi iz područja triju dimenzija.

Metageometrija područje triju dimenzija smatra

presjekom višeg prostora. Od matematičara toj je ideji
najbliži Riemann, jer je shvatio odnos vremena prema

prostoru.

Točka trodimenzionalnog prostora presjek je
metageometrijske crte. Crte s kojima barata

metageometrija ne mogu biti poopćene ni na kakvoj

plohi. Ovo posljednje može biti vrlo važno za
određivanje razlike između geometrije (euklidske i
neeuklidske) i metageometrije. Metageometrijska crta ne

može se smatrati udaljenošću među točkama u našem

prostoru; nemoguće je zamisliti da one oblikuju bilo
kakve likove u našem prostoru.