Page 128 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

logičkih sklopova i zajedno s tim uvjetnost naše

ukupne predodžbe svijeta.
Životinja mora imati vrlo osobitu logiku. To,

dakako, nije logika u pravom smislu riječi, jer logika
podrazumijeva postojanje logosa, tj. riječi ili pojma.

Naša uobičajena logika po kojoj mi živimo, bez koje

»čizmar ne bi mogao napraviti čizme«, svodi se na

jednostavnu shemu koju je formulirao Aristotel u onim
djelima koja su njegovi učenici objavili pod zajedničkim

naslovom Organon, tj. »Oruđe« (mišljenja). Ta se
shema sastoji u ovome

A je A.
A nije ne-A.

Sve je ili A ili ne-A.
Jasnije, to se može ovako izraziti:

Ja je Ja.
Ja nije ne-Ja.

Sve što postoji na svijetu mora biti ili
Ja ili ne-Ja.

Logika te sheme - Aristotelova logika, posve je

dostatna za promatranje. Ali za iskustvo ona je

nedostatna jer se iskustvo zbiva u vremenu, a u
Aristotelovim formulama vrijeme nije uračunato. To je
uočeno na samom početku utvrđivanja našeg

iskustvenog znanja, zabilježio je Roger Bacon, a

formulirao, nekoliko stoljeća kasnije, njegov slavni
prezimenjak lord Francis Bacon u djelu Novum Orga-

num, »Novo oruđe« (mišljenja). Baconovu formulu
ukratko se može svesti na ovo:

Ono što je bilo A, bit će A.

Ono što je bilo ne-A, bit će ne-A.

Svaka stvar je bila i bit će A ili ne-A.