Page 129 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Sve naše znanstveno iskustvo izgrađeno je na tim

formulama, neovisno o tomu da li ih naš razum uzima u
obzir ili ne. Upravo na njima se temelji šivenje čizama,
jer kad čizmar ne bi bio siguran da će koža koju je kupio

jučer biti koža i sutra, vjerojatno se ne bi odlučio šiti

čizme, već bi tražio sigurnije zanimanje.
Logičke formule, i Aristotelove i Baconove, jednostavno

su izvedene iz promatranja činjenica, ne sadrže i ne

mogu sadržati ništa drugo doli sadržaj tih činjenica. One
nisu zakoni mišljenja, već samo zakoni vanjskog

svijeta kako ga mi zamjećujemo, ili zakoni našeg
odnosa prema vanjskom svijetu.

Kad bismo mogli predočiti sebi »logiku« životinje
razumjeli bismo njezin odnos prema vanjskom svijetu.

Naša glavna greška u pogledu unutrašnjeg svijeta
životinja sastoji se u tome što im pripisujemo našu

logiku. Mislimo da je logika jedna, da je naša logika
nešto apsolutno što postoji izvan nas i mimo nas.

Međutim, to su samo zakoni odnosa našeg
unutrašnjeg života prema vanjskom svijetu ili zakoni

koje naš razum nalazi u vanjskom svijetu. Različit

um naći će druge zakone.
Prva razlika između logike životinje i naše logike je u

tome što logika životinje nije opća. Postoji posebna
logika za svaki slučaj, za svaku pojedinačnu predodžbu.

Za životinju ne postoji klasifikacija prema zajedničkim
svojstvima, tj. prema razredima, odlikama, vrstama.

Svaki pojedini predmet postoji sam za sebe, sva njegova
svojstva su specifična svojstva.

Ova kuća i ona kuća za životinju su dva posve

različita predmeta, jer prva je njezina kuća, a druga
neka tuđa. Općenito govoreći mi prepoznajemo