Page 259 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

svemira, kaže Fechner. Svaki pojedini ljudski život

trenutak je života velikog bića koje živi u nama.
Svaki zasebni život stabla trenutak je života bitka vrste

ili roda. Inteligencije svih viših bića ne postoje neovisno
o nižim životima. To su dvije strane iste stvari. Svaki

pojedinačni ljudski um u nekom drugom presjeku svijeta
može proizvesti iluziju mnogih života.

To je vrlo teško ilustrirati primjerom. No, uzmemo li

Hintonovu spiralu što prolazi kroz ravninu i točku koja
kruži po ravnini i ako pretpostavimo da je spirala um,

onda će gibljiva točka presjeka spirale s ravninom
predstavljati život. Taj primjer ilustrira mogući odnos

između uma i života.

Život i um nama se čine međusobno različitima i
odvojenima, jer mi ne znamo ni kako gledati, ni kako

vidjeti. A to, pak, ovisi o činjenici da vrlo teško
izlazimo iz okvira naših podjela. Mi vidimo život

stabla, ovog stabla. Ako smo rekli da je život stabla

očitovanje nekog uma, mi to razumijemo kao da je
život ovog stabla očitovanje uma tog stabla. To je,

dakako, besmislica što potječe iz našeg
»trodimenzionalnog mišljenja«, »Euklidskog

razuma«. Život ovog stabla očitovanje je uma vrste

ili roda, ili, možda, inteligencije svog biljnog
carstva.

Slično tome i naši pojedinačni životi očitovanja su

neke više inteligencije. Dokaz za to nalazimo u
činjenici da naši životi nemaju nikakva drugog

smisla, osim u procesu stjecanja znanja. Čovjek koji
misli prestaje bolno osjećati odsutnost smisla

života tek kad to shvati i tada on počinje svjesno

težiti onome čemu je ranije težio nesvjesno.