Page 262 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

Kad razum, volja, osjećaj dužnosti, vjera, duhovnost,

nadvladavaju neku drugu emociju, oni je mogu
nadvladati samo emocionalnim elementom sadržanim

u njima. Asket, koji je ubio u sebi svaku želju i strast,
ubio ih je zbog želje za spasenjem. Čovjek koji se odriče

svih naslada svijeta, odriče ih se radi naslađivanja
svojom žrtvom, svojim odricanjem. Vojnik koji umire na

položaju zbog osjećaja dužnosti radi to stoga što je u

njemu emocija odanosti ili vjernosti jača od svih
drugih. Čovjek kojega njegov moralni osjećaj napućuje
da u sebi uguši strast, radi to zato što je moralni osjećaj

(tj. emocija) u njemu jači od svih drugih osjećaja, svih

drugih emocija.
Zapravo, sve je to vrlo jednostavno i jasno kao dan, a

ljudi su zamrsili samo zato što su, nazivajući različitim

imenima različite stupnjeve jedne i iste stvari, stali vidjeti
temeljne razlike tamo gdje je razlika samo u stupnju.

Volja je ishod želja. Čovjekom jake volje nazivamo

onoga čija volja slijedi određenu crtu bez skretanja, a

čovjekom slabe volje onoga kojega je crta volje
vijugava, koja skreće sad u jednom, sad u drugom

pravcu pod utjecajem svake nove želje. No to ne znači
da su volja i želja dvije oprečne stvari. Naprotiv, to je

jedno i isto, jer se volja stvara iz želja.

Razum ne može nadvladati osjećaj, jer se osjećaj

može nadvladati samo osjećajem. Razum može pribaviti
samo misli i slike koje će izazvati osjećaje, a ti će

osjećaji nadvladati osjećaj određenog trenutka.

Duhovnost nije opreka »intelektualnosti« ili
»emocionalnosti«. To je samo njihov viši let. Razum