Page 320 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

usporedbi s beskonačnima sama po sebi je očita. U

logici, naše mišljenje možemo temeljiti na ideji
monizma, to jest na ideji o temeljnom jedinstvu

svega postojećeg.

Aristotelova i Baconova logika u osnovi su
dualističke. Ako smo zaista duboko prožeti idejom

monizma, pobijedit ćemo »idola« te logike.

Temeljni aksiomi naše logike, baš kao i matematički,
mogu se svesti na istovjetnost i proturječnost. U osnovi
svih tih aksioma leži prihvaćanje jednog općeg aksioma,

a to je da svako određeno nešto ima nešto njemu

suprotno. Dakle, svaka tvrdnja ima protu-tvrdnju,
svaka teza ima antitezu. Bitku svake stvari oprečan je

nebitak te stvari. Bitku svijeta oprečan je nebitak svijeta.

Subjektu je oprečan objekt. Subjektivnom svijetu
objektivni. Ja je opreka Ne ja. Nepomičnost gibanju.

Stalnost promjenljivosti. Mnogoličnost jedinstvu.
Laž istini. Zlo dobru. Da zaključimo, svakome A

opreka je ne-A.

Priznavanje zbiljnosti tih podjela nužno je radi
prihvaćanja temeljnih aksioma Aristotelove i Baconove

logike. Drugim riječima, ta logika zatijeva apsolutno i
neosporno prihvaćanje ideje dvojnosti svijeta -

dualizam. Priznavanje nezbiljnosti tih podjela nužno

je za početak razumijevanja više logike.
Na samom početku ove knjige priznali smo kao

činjenicu postojanje svijeta i svjesti, to jest, postojanje
Ja i Ne ja. Drugim riječima, priznali smo zbiljnost dvojne

podjele svega postojećeg, jer su sve druge opreke
izvedene iz te opreke.

Dvojnost je uvjet naše zamjedbe pojavnog

(trodimenzionalnog) svijeta. Ona je oruđe naše