Page 317 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

aksiomi te logike izraze pojmovima. U zbilji, ideje

više logike ne mogu se izraziti pojmovima.
Bez ikakva objašnjenja jasno je da dobivena logička

besmislica A je i A i ne-A odgovara matematičkoj
besmislici da veličina može biti veća ili manja od same

sebe.
Besmislenost obje tvrdnje pokazuje da se one ne

mogu odnositi na naš svijet. Dakako, besmislenost
sama po sebi još nije znak da stvar pripada

noumenonima. Ali, pripadanje noumenonima nama
će nužno biti izraženo u besmislenosti. Zaludno je

nadati se da bismo u uzročnom svijetu mogli naći

išta logično s našega gledišta, baš kao što je
zaludno misliti da svijet stvari može postojati u

skladu sa zakonima svijeta sjena.
Usvojiti osnovna načela više logike znači usvojiti

temelje idealizma ili temelje shvaćanja

višedimenzionalnog prostora.
idealizam – filozofski pravac koji smatra da su ideja,

svijest, duh primarni, a priroda, materija, postojanje
sekundarni; subjektivni idealizam (berklejstvo,

mahizam...) poriče objektivno postojanje materijalnog
svijeta, priznjajući za jedinu realnost individualnu svijest i

subjektivne osjećaje; objektivni idealizam (Scheling,
Hegel...) tvrdi da je temelj svega što postoji apsolutna

ideja, svjetski duh, Bog
Da uspijemo jasno razumjeti odnose

višedimenzionalnog svijeta, moramo se osloboditi
svih »idola« našega svijeta (da upotrijebimo

Baconov izraz). Drugim riječima, moramo se

osloboditi svih zapreka za točnu zamjedbu i
mišljenje.

Da jasno shvati trodimenzionalni svijet,

dvodimenzionalno biće se prvo mora osloboditi