Page 328 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

mističkih religija i njima srodnih filozofijskih sustava.

Posebnu pažnju poklanja Indiji i njezinim učenjima.

»Ono što nigdje ne možemo proučavati osim u Indiji,

kaže on, sveobuhvatni je utjecaj što ga religija i filozofija

mogu imati na ljudski um. Koliko mi možemo prosuditi, u
Indiji široki sloj ljudi, ne samo svećenici, već i plemstvo,

čak ne samo muškarci, već i žene, nikada nisu svoj život
na zemlji držali nečim zbiljskim. Ono što je za njih

zbiljsko jest nevidljivo, život koji će doći. Tema
njihovih razgovora, predmet njihova razmišljanja

jest ono zbiljsko što jedino daje neku oznaku

zbiljnosti tom nezbiljskom pojavnom svijetu.
Svakoga za koga se pretpostavilo da je uhvatio novi

tračak istine pohodili su i mladi i stari, štovali
prinčevi i kraljevi, štoviše, držali su ga uzvišenijim

od kraljeva i prinčeva. To je strana života stare
Indije koja zaslužuje da je istražimo jer u cijelom

svijetu nije bilo ničeg sličnog, čak ni u Grčkoj ili

Palestini . . .
Vrlo dobro znam, kaže Müller, da je nemoguće da čitav

narod bude narod filozofa ili metafizičkih sanjara . . . i

nikada ne smijemo zaboraviti da su kroz povijest upravo
malobrojni, ne većina, utisnuli svoj znak na narod i s
pravom ga predstavljaju kao cjelinu. Što znamo o Grčkoj

u doba jonskih i elejskih filozofa, osim izreka Sedmorice

Mudraca? Što znamo o Židovima iz doba Mojsija osim
predaja sačuvanih u Zakonima i u Knjigama Proroka?

Upravo proroci, pjesnici, zakonodavci i učitelji, ma koliko
malen bio njihov broj, govore u ime naroda i

predstavljaju većinu koja stoji iza njih, izražavaju njezine
misli i osjećaje.

Istinska indijska filozofija, čak u onom začetnom

obliku u kojemu je nalazimo u Upanišadama, posve