Page 330 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

duše ili je njezin dio. Ne, tu se baš utvrđuje potpuna

jednakost onoga što se dugo vremena (pogrešno)
odvajalo kao subjekt i objekt svijeta.

»Dok se individualna duša ne oslobodi neznanja ili
vjere u dvojnost, ona sebe smatra nečim drugim.

Istinsko spoznavanje sebe ili istinska samospoznaja
izražava se riječima to si ti ili Ja sam Brahman, jer je

priroda Brahme nepromjenljiva vječna spoznaja.

Dok ne dosegne taj stupanj, individualna duša
okovana je tijelom, osjetilnim organima, čak umom i

njegovim različitim funkcijama.

Sopstvo, kaže filozof Vedante, ne može biti
različito od Brahmana jer Brahman obuhvaća svu

zbilju i ništa što zbiljski postoji ne može biti različito

od Brahmana. Zatim, individualna duša ne može se
smatrati promijenjenim vidom Brahmana jer se

Brahman ne može mijenjati, bilo po sebi, zato što je
jedno i savršeno u sebi, niti po bilo čemu izvan sebe

(jer ništa ne postoji izvan njega). Tu vidimo kako
filozofija Vedanta slijedi isti pravac mišljenja

elejskih filozofa u Grčkoj. Ako postoji jedno

Beskonačno, govorili su, ne može postojati drugo,
jer bi to drugo ograničavalo prvo i činilo ga

konačnim. Ili, ako se primijeni na Boga, elejski su
filozofi dokazivali: ako je Bog svemoguć i najbolji,

on mora biti jedan, jer kad bi bilo dva ili više
bogova, on ne bi bio svemoguć i najbolji. Elejski

filozofi nastavljali su svoje monističko dokazivanje

pokazujući da to Jedno Beskonačno Biće ne može
biti djeljivo, dakle, ništa se ne može nazvati

njegovim dijelom, jer nema te sile koja bi od njega
mogla išta odvojiti. Štoviše, ono ne može imati