Page 116 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 116

nema  na  obzoru  zvijezde,  mornar  ugleda  svjetionik:  vrati  mu  se  hrabrost,  jer

                ponovno vidi svoju zvijezdu, zvijezdu Bratstva... Svjetionik je bio oltar, hram, stup,
                kula... Rimsko carstvo osvijetlilo je od rta do rta cijeli Mediteran" (str. 91-97, Pariz
                1875).
                        U s o  "Nautičko  glosa u" Augusti  Jal izostavio je raspravu o metodi
                po ezujući  a   lo p iklada   ači   lastita ist aži a ja s  a odi a iz djela d ugih
                ist aži ača. U k atko  ogledu o  a odi a i  ači u  a koji se  ji a služi , oz ačit
                ću po liže sta o ite iz o e. Eko o ija k jige  e dopušta da se to uči i za s aki od
                 jih. Razloge z og kojih p etposta lja o  ekadaš je   odo e sadaš ji a  ili pak,
                u  o oj  k jizi,  sta e  ka te   ode  i a   iz io  je   eć  p ije  Fe  a do  Pessoa:

                "Po o  o i ati p ed oči a sa o jed e jake i d  e e lađe,  e z ati  i za kakav
                d ugi po o ski ži ot osi  za sta i ži ot  o a."  "Po o ska pjesa "
                        Od gole e po oći  io  i je ka tog afski časopis "I ago  u di", koji je Leo
                Ba o   izda ao  uz   aj eće  ž t e.  No de skioldo   "Pe iplus"  takođe :   jega
                navodim prema prvom izdanju na engleskom jeziku (Stockhlom, 1889), zapis o
                 uža a   jet o a   a  sta i   ka ta a  iz  d ugog  je  pogla lja  toga  djela   st .     .
                Da teo i stiho i o Odiseje u izlasku iz  ašega  o a  alaze se u "Paklu"  XXVI , a

                sud svetoga Augustina o "apsurdnosti antipoda" u "Civitas Dei" (XVI, 9). Putopis
                k oz  doli u  Eškol  u  pogla lju  "Ka te"  sasta io  sa   od   ekoliko  odlo aka  iz
                Staroga zavjeta (Brojevi, XI-XXXII . Plagi ao sa   a  iše  jesta S eto pis o i još

                neke svete knjige (Talmud, Kuran).
                        Nada   se  da  će   i   je  i i,  ako  to  otk iju,  op ostiti:  da as  se,  čak  i   a
                Mediteranu, zaboravlja vjeronauk.
                        Navod o kartama (as-sahifa  " a koji a su o ilježe e o ale Ru elijskoga

                mora, ali ne i Oceana", nalazi se u djelu Ibna Halduna "Al-Mukadima" (str. 92,
                Bejrut  1967).  Zid  u  Aleksandriji,   a  koje   sa    ašao   a ede i  f ag e t  I
                Batute o čet e i    ati a aleksa d ijske luke, u  eđu  e e u se s ušio: taj je

                zapis  precizniji  u  njegovoj  Rihli  prema  kojoj  je  popravljen  (I,  37,  Bejrut  1985).
                Po t et Ma uela Ch  solo asa  ije iz išlje : doista sa  ga  ašao u Lou  eu, u
                Cabinet des dessins, pod inventarskim brojem 9849 bis. Hadisi kojima je islamski
                P o ok  oh a  i ao  os ajače   o a,  ističući  da  " itka   a   o u    ijedi  kao  deset

                 itaka  a kop u" i da "šehid koji pogi e  a  o u   ijedi kao d oji a koja izgube
                ži ot  a kop u",  alaze se u jed o  od  ajst ožih iz o a iz "Hadisa"  izda je  a

                arapskom,  II,  160,  Leiden  -Brill  1934).  Prvo  poznanstvo  s  arapskim  kartama
                o ogućio   a   je  Ko  ad  Miille :  Mappae  A a i ae,  koje  su  -  napomenimo  -
                izdane  u  vlastitoj  nakladi  (I-VI,  Stuttgart  1926-1927,  Selbstverlag  des
                He ausge e  . I kapeta  duge plo id e Al e t S hii k izda ao je o s o  t ošku,
                dio po dio, u dugo   azdo lju, s oj opsež i glosa  o ko pas i   uža a  jet o a
   111   112   113   114   115   116   117   118