Page 113 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

do pod ožja Ka pata. Nešto je od jega ostalo. Neki ga se sjećaju Da ilo Kiš u

"Pešča iku" .
Balaton je na trenutke doista nalik marini, premda nije slan.
Još su eka jeze a S ed je E ope po ekad tak a: alja ih zateći u p a i čas,
bez predrasuda na koje nas navodi Mediteran.
Raz e ideje s toga si pozija koje u sa io loši oditelje ,
esposo i da zausta i oj e juž jačke ekst apolacije) potaknule su neka od
o ih az išlja ja. I to su se p igodo ogle uočiti ka akte istič e azlike u
gleda ji a a Medite a i go o u o je u: azlike iz eđu Medite a a a i
sudio ika s ko ti e ta, s jed e st a e, te iz eđu sta osjedila a i došljaka na
sa oj o ali, s d uge. Dal ati i su po ekad go o ili kao došlja i, po ekad kao
sta osjedio i, jed o s o a, d ugi put s k aja. Otoča i su se pokazali osjetlji iji
od d ugih. Gost sa Si ilije, iz Ag ige ta, apustio je salu ako što je p očita

slijedeći a od: "Si ilija i su ili G i, Ka taža i, Ri lja i, Biza ti i, A api,
Napolitanci, Talijani, ali nikad nisu bili Sicilijanci ili su pak to odavno prestali biti!
S a je jiho a d a a u to e što e z aju zap a o tko su, što p ipadaju

tolikim raznim epohama i rasama". Taj je navod iz knjige "Mere Mediterranee"
Dominiquea Fernandeza (izd. Pariz 1965, str. 198), pisca koji dobro poznaje
Si iliju i Italiju, koji eo ič o oli ijeli Medite a .
I e a juž osla e skih i sla e skih auto a, a ođe a a ti "Zag e ački
azgo o i a", alo su koje st a u ila z a a. Ni aj liži edite a ski susjedi
e z aju ogo jed i o d ugi a, iti pokazuju pose u želju da doz aju iše. De
i stitutio e e e i e di djelo je eć spo e utog Ma ka Ma ulića izašlo u
Veneciji 1524), humanista i mislioca koji je prvi pisao u "versih harvacki". Bio je
sklo iji k šća skoj askezi ego dio izijsko poga st u: h atska je k jiže ost
ožda zad žala ešto od jego a op edjelje ja. S eti F a jo Ksa e ski po io je a

s oj istič i put u Indiju, osim vlastitog brevijara, samo De institutione (kolnsko
izda je iz godi e . Spo e ik I a a Mešt o ića u Splitu, u Diokle ija o oj

palači, iše ističe a od e ego je ske te Ma ulo e. U Du o iku je Ma i
D žić -1567) u svojim komedijama bio mnogo svjetovniji, ali je njegov
e esa s i hu o , ažalost, ostao ez asljed ika. Školske i po ijes e k jige
apo i ju da je Miklos Z i i Nikola Z i ski , ple e itaš h atskoga oda, jeda

od ute eljitelja adža skoga jezika, a koje je sastavio spjev Adriai tengernek
Syrenaia (1651). To je djelo, pod naslovom "Adrijanskoga mora sirena", preveo
jego at Peta Z i ski, koju godi u p ije ego je pogu lje u Aust iji, u Bečko
Novom Mjestu. Ono je postalo popularno na slavenskom Jugu: zov adrijanske
si e e odjeki ao je od Medite a a do adža skih puszta.
O Juž i Sla e i a kao t ećoj ko po e ti iz eđu Istoka i Zapada koju