Page 112 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

do i ili spolu o ih koji s i aju: dijeli ih p i je i e a uške i že ske, a e ili

kas e, a o e koji p edod eđuju sud i u i d uge, o ič e, o e koji se pa te i koji
iščeza aju, a oć e i d e e s o e o plo id i i o poto uću, a s o e s o ala, s
otoka i s puči e. I o i se je ojat o azlikuju od o a do o a, ali ih je teško

dijeliti. Medite a , eče o je eć, adilazi lite atu u o Medite a u.
Egzaltacije pred prizo o o a zaslužuju o ič o pa odiju.
Rijetko nailazimo na zapise u kojima ushiti duha i tijela, u doticaju s
edite a ski ele e to , isu p etje a i ili ko ič i.
Pisa koji je ođe daleko od o ala ašega o a, He Mille , uspio je u
svom putopisu po G čkoj, ljeti, u sus etu s otoko Rodoso , apisati ekoliko
tak ih f ag e ata: "Ze lja postaje ispije a i e a a a, o esplođe a,
o ezljuđe a, i s eđa, i si a, i žutos eđa, i si ožuta, ez oj ost s ti koja
z ali s jetlo, upija ga poput spuž e s oji st d uti , speče i a šu o i

st ijelja as zasljepljujući k hoti a a ka e a koje a p odi u u aj jež ija
tki a ozga i ago e ga da ili kao po a lje ik. Tu poči je liko ati. To je
uspo edi o s čo jeko i pustoše je , to ad ašuje ajk a iju poha u čo jeka:
p i oda u sta ju ezu lja, p i oda koja je izgu ila last ad so o posta ši

beznadnim plijenom svojih elemenata. To je zemlja koju je prebila, satrla i
ponizila vlastita nasilna izdaja. To je jedno od onih mjesta gdje je Bog odstupio,
gdje se i On pokorio svemirskom zakonu tromosti" ("The Colossus of Maroussi",
str. 161, Penguin Books 1979). Nema mnogo takvih zapisa u literaturi o
Mediteranu, dionizijskih.
Na Medite a u se često od ža aju si poziji o Medite a u.
Platon je vjerojatno začet ik toga o ičaja. U Zag e u je godi e .
od ža si pozij o "Medite a ski kultu i t adi ija a", a Zag e ački
k jiže i azgo o i a. Saopće ja koja su a je u pod ijeta o ja io je a iše

jezika časopis D ušt a k jiže ika H atske "Most" N -40, Zagreb 1974; u
njemu je navedena bibliografija mnogobrojnih radova o Mediteranu, te je stoga
ovdje izostavljena). Uzvanici iz Poljske govorili su o Janu Parandowskom
(1895- , a alitiča u edite a skog ita i po ijesti: u jego i djeli a ašao
sam mnogo poticajnih stranica ("Rzym czardziejski" - Čudot o i Ri , "E os a
Oli pie", "D sk oli pijski" . Netko je iz Mađa ske to p iliko p edsta io

Mihalva Babitsa, njegov esej "Italija i Panonija" iz knjige "Listovi s vijenca irisa"
Budi pešta : "tajnovito i duboko latinstvo panonskoga kraja", "bliskost
talija skog i ađa skog k ajolika", "lju a Ja a Pa o iusa p e a Italiji". Jug je
ep esta o utje ao a ađa sku kultu u, p i lačio je, p ip e ao za iz e ađe ja.
Panonija je mediteransko predvorje. O a se, kad doz iju žita, po jet u,
osobito u podne i u sumrak, talasa kao more. Neko davno more prostiralo se sve