Page 115 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

či io e eko o skog az oja": "Rapalski ugo o od . io je šk t" i a
dolo osa i u ia, II, , je ije p iključio s e jad a ske o ale Italiji. Ideologija

je lišila s akog azu og tu ače ja gole i i e ta podataka o Medite a u.
Pos e d ukčije djelo euspo edi o s p ethod i , aslo lje o "Das
Mittelmeer - Schicksale eines Ozeans", napisao je Emil Ludwig tridesetih godina u
e ig a iji izašlo je u Ne Yo ku , ajp ije u f a usko p ije odu . Auto
poz atih iog afija op edijelio se "za iog afsku etodu p idajući odlučujuće
z ače je ljudski či io i a" st . . D a jego a opši a s eska p edsta ljaju
iz po ijes ih figu a kao što su Ag ipa i August, Pe iklo i Justi ija , Lo e zo
Mag ifi o ili Sulej a Veliča st e i, Lesseps i Said-paša: pokazuju kako su o i
djelovali na Mediteranu i st a ali ga. Ne idi se, eđuti , kako je Medite a
djelo ao a jih i kaka je jego udio u jiho u st a alašt u: što je, dakle, o

sam.
Fe a d B audel ije se og a ičio a tu ače je epohe Filipa II u s ojoj
golemoj tezi ("La Mediterranee et le monde mediterraneen a l'epoque de
Philippe II", koja takođe i a d a pode ela to a . Oslo io se, kako sa kaže, a

antropogeografiju (la geographie humaine). Nije uzeo Mediteran kao tezu
po oću koje se dokazuje "dugo t aja je": o o se a et ulo kao zaključak.

Premda je njegovo djelo, u skladu s univerzitetskim zahtjevima, donekle
pedagoško i ije stilo i si teza a doseg ulo aj išu azi u koju poz aje

f a uska histo iog afija, o o je ožda aj olja studija koju i a o da as o
aše o u. S jo je po ijes i diskurs u pristupu Mediteranu privremeno
pot oše . Takoz a i "poetizi ajući disku s" su e, o e, oto i i to e slič o t oši
se ajčešće kao kič. Iz eđu ta d a do i i ajuća disku sa o Medite a u ostaje

tijesan prostor: opasnost da se skrene na jednu ili na drugu stranu, u neku vrstu
pastiša, ije lako iz jeći.
S az ih st a a dolaze poti aji da se ipak piše o " edite a skoj te i". Nije
im lako odoljeti (ni Braudel im nije uvijek odolijevao). Leonardo Sciascia potpisao
je knjigu "II Mediterraneo", s ilustracijama u boji, u izdanju "Touring cluba"
(Milano, 1984): u njoj je njegov Uvod i antologija tekstova drugih autora. Izbjegao
je tako da sa piše ijelu k jigu. Teško je aći, p iz ao je u s o U odu, p a i
"disku s, spoj agguaglio k jiže osti i po ijesti, st a osti i ašte, ljudskog
postoja ja i ita" st . . Teškoća je eća ego što a p i pogled izgleda.

Michelet je zamijenio povijesni diskurs proznim: "More" (La Mer). Gledao je s
dviju obala: Ocean i Mediteran.
Svjetionike je opisao bolje nego samo more: "Volimo sjesti kraj svjetionika,
pod jiho e p ijateljske at e, og jišta po o skoga ži ota... Tolike as uspo e e
za jih ežu; ok užuju ih p eda ja, lege de koje su lijepe ali i isti ite... Kad iše