Page 114 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

a odi u B e ija u pisao je Mi osla K leža - . Njego e aj až ije

ideje o ašoj p isut osti a Jad a u, u esejima "Illvricum sacrum" i "Zlato i srebro
Zad a", a je su o a tič e ego teo ija o steć i a i ogu ili a, koje je
po ezao s edite a sko al iža sko he ezo : i sa sklo he etič i ideja a,

io je osa lje , t ažio je u p ošlosti potpo u kak a o ič o izostaje u sadaš josti.
Nije p e iše olio o e iti se do olj o di io Medite a i a.
Bio je pisa S ed je E ope, p e da je i to po i ao. Zada u je io d aži
od Dubrovnika. Zamjerio se Mediteranu.
Govorili smo i o tome kako Srednja Evropa ponegdje izbija na Mediteran:
T st, Rijeka s Opatijo , d ije ili t i točke u Ve e iji i Du o iku; ije to sa o
ekoliko sta ih, ko fo ih hotela i ha s u ških ljeto ališta. Taj je sus et ogao

i ati i d ukčiji ishod, kako su to p iželjki ali, u suto u Ca st a i Kraljevstva,
ostalgič i ka ali i. He a Bah je zapisao godi e , stojeći a

du o ački g adski ati a: "Sa o gleda iz St adu , i gleda . O da
ajed o p ogo o i ešto u e i: idiš, i u Get eidegasse, kada do te e dopi e
drhtava igra zvona, i u ša oliki zlata ski kući a a H adča a k aj P aga, i p ed

suknarnicom u Krakovu, gdje stoji Mickiewicz, i na trgu u Trentu, gdje Dante
podiže uku p e a sje e u, i u Bolza u a Vogeh eideo u t gu, i o dje u

od ljesku Ko e a, osjećaš se kod kuće, s e je tvoj dom, sve si to zajedno ti,
idiš li sada što je Aust ija a ?... I Wa s e g je ekoć stajao a o o jestu i

poželio da etko apiše po ijest o oga sla oga g ada. 'G ad osi a se i' - pisao
je on - iljeg s oje po ijesti. P ošlost tako jelo ito odaje ožda još sa o
Ve e ija'... Wa s e go a je želja sada usliša a. G of I o Voj o ić p ipo ijeda
povijest svoga rodnog grada." ("Dalmatinische Reise", Berlin 1909, V. poglavlje,

passi . D a atiča i pjes ik o te I o Voj o ić -1921) prikazao je doista
dio povijesti Dubrovnika, ali nije prigrlio Srednju Evropu koja je bila tako draga
Bah u, sup otsta ljajući joj ideju jugosla e skog ujedi je ja. Da as u to eki
spočita aju p i je i e a si poziju o koje p iča . Medite a se teško

priklanjao kontinentu.
Napoko iječ-d ije i o k jiga a koje go o e o aše o u. M oge su eć
apisa e i s aki da se pišu o e. "Cjelokup a je po ijest Medite a a ...
ošt o z a ja koje je izazo s akoj azu oj si tezi" F. B audel: "La

Mediterranee: l'espace et l'histoire", str. 158, Pariz 1985). U vrijeme uspona
Mussolinija, koji je rado isticao mediteransku misiju Italije, dva velika toma pod
aslo o "II Medite a eo" iše od tisuću st a i a o ja ili su, sa služ e o
pod ško , Attilio B u ialti i Stefa o G a de Torino 1924-1926). Bili su spremni
promijeniti ime Tripolitanija u Tripolitalia, Libija je za njih "Libia italiana", Albania
"Al a ia e eta" II, , Dal a ija "uži a od Italije kli u, egeta iju i os o e