Page 34 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 34

su stizali tko zna otkud i radili samo taj posao: figure na pramcu ili krmi (nemani,
                zmajeve,  s e e,  si e e,   elikaše  ili   jiho e  g  o e ,  koje   egdje  zo u  i

                maskaronima ili bestionima, koje su na otoku Hvaru nazivali "zviri". Spominjem ih
                kao amajliju: za velika nevremena mornari su ih prekrivali jedrom ili ceradom da
                ih zaštite od  alo a i  jet a. Gusari ih nisu otkrivali ni svojim progoniteljima niti
                ž t a a.   Tu  se    odog ad ja  p epleće  s  p iča a  o    odo i a,  što  je  teško
                iz jeći.   Na  otoku  B aču,  u   jestu  Šk ipu,  ču a  se  pule a  s  polake  "Buo
                Viandante", koja je potonula pod zagonetnim okolnostima (sve ostalo propalo je
                osi  te pule e . T ogi ska galija "La Do  a" s ljepoti o   a p a  u p ošla je, u
                 i i kod Lepa ta, iz eđu tu skog   odo lja, sa laž j a aj ući p eži jele:  estala je

                nedavno iz muzeja u Trogiru, neki govore da je oteta, a ne ukradena. Takvih je
                p iča  ilo   ogo  a Medite a u: iščeza aju kao jezi i  a koji a su se p ičale, kao

                i pomorski nazivi. Podsjetimo se kako sve brodovi isplovljuju iz luka ili uplovljuju u
                 jih, kako se zo u, tko ih isp aća ili dočekuje, što z ače kad se po ole na vidiku a
                što kad se izgu e s o zo a. Po ijest iščeki a ja i isp aćaja  a Medite a u p ipala
                je lite atu i i o a ju je  je ojat o zaslužila.

                        K sta e je   odo  započi je  iše puta i  iše se puta p i odi k aju,  ikad
                posve  (pogotovu  kad  se  nastavlja  u    odsko   d e  iku  ili  k jizi .  K eće o
                 ajp ije u  a ji   a ka a, uz o alu, pod  adzo o  o ih koji  iše z aju o  o u,
                koje sluša o ili opo aša o. O da se ide dalje,  a  esla, jed a ili tko z a kako, pa

                još dalje, po ekad uz  izik,  a ji ili  eći. I,  apoko , o ič o   a  ečiji  ago o ,
                uputi o se  a p a u plo id u,   odo  koji se slučaj o zatekao u lu i ili o i  koji
                s o  dugo  čekali,  s  op e o   koja   a   je  p ipala  ili  koju  s o  sa i  p ikupili.  I
                 aj eći su po o  i tako jed oga da a zaplo ili Medite a o .

                        Pliva je je pot e a i u ijeće. Nači i pli a ja slič i su  a  az i   o i a, ali
                 e  u  s e u.  Zajed ički  su   ožda  pok eti  koji  se   e  uče,   uka a,   oga a  ili
                tijelo , ispod po  ši e  o a  iše  ego iz ad  je. Različiti su o i koje  o a o
                 aučiti, po  alo i a ili u st uja a, u du i i ili  a puči i. Položaj tijela  ije ja se

                od jed e p igode do d uge:  ekad  a  li e dotiče  o e,  ekad za a ja u  j ili se
                izdiže iz ad  jega: što se  iše izdiže, to tijelo  iše to e. Po to e kako pli a o
                 ože se usta o iti odakle s o: s koje o ale, s otoka ili s ušća  ijeke.

                        Naj olji pli ači  isu u ijek  ođe i uz  o e: o i koji su dugo  ili udalje i od
                 jega  iše ga žele. Otoča i o ič o pli aju d ukčije. Riječa i su po os i  a s oje
                 ijeke i kad pli aju  o e . Razlikuju se,  aj iše, o i koji pli aju sa o iz  užde od

                o ih koji pli aju zato što to žele  s e  azloge z og kojih žele  ije  oguće  a esti .
                O uži i a pli a ja   ogo se pisalo i još  iše go o ilo: o tijelu i  o u, sjedi je ju
                jednoga s drugim, o zamasima ruku i "zagrljajima mora", o tome kako iluzija da
                nam ono pripada postaje stvarnom, o pozama i stilovima. Svi Mediteranci ne vole
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39