Page 30 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

a ka a i eliki galija a. S o ale se p e osilo u zaleđe a s e ači e: u ijehu

ili osuše oj tik i.
M ogo je ige pot e o da se saču a plod asli e. Močio se, kao i
s ok a, u o u da osta e zd a i e ist u e. Veliko je u ijeće, kao i u i a st u,
od ojiti talog od čistoga ulja, saču ati čistoću od pat o i e. Sa a jedila isu

dovoljna za taka poth at. Želja da se do ije p očišće a t a g a iči s poth ato
alke iča a, koji su se a o i o ala a poja ili. Ulje se do i a i od la a, i i a i
aja a, od i te i pal e, ti ija a i a đelike, od az ih ži oti ja, i a i plodo a,
ali je ono od masli e ilo i ostalo aj až ije. Gledajući gdje aste asli o o sta lo
pitamo se otkud u suhoj i posnoj zemlji takav gust i mastan sok: dolazi li samo iz
ze lje, e t o i li ga ožda i o e. Teško je po je o ati o i a koji t de da je

maslina u davna vremena odnekud prenijeta na Mediteran, kao i smokva i loza,
da nije ovdje oduvijek.
M ogo je još edite a skih za ata koji se pa te, p e da iščeza aju:
ka e otesa i i klesa i, ez kojih e i ilo elikih g ad ji, g aditelji kula, t đa a i
zidina koje su bra ile sa ostal ost, ak edukta koji su apajali žed e, ploča i,
ap a i, e e ta i. O i og ada st u i o i a koji se i o a e pisalo se često,
po ekad azd aga o. Zaslužuju spo e a i o i koji p ip e aju od u gali u ili
su po o ast o u eo ič i ak e i posuda a, kao i jiho a sklo išta,
p ek ita ploča a u i og adu ili a polju, alik a olta e. P etposta lja se da je

p i t s posađe a otoku K eti i da se ta o ajp ije čula eku e ska iječ oi os.
To ije oguće dokazati: loza je sta ija od po ijesti Mediterana.
Ne želi izosta iti i ač a e, koji uči iše tolike usluge o eplo i a u
sa oći, kuš ji ili pogi elji p a lje je a ila ili ač e ože se uspo editi s

gradnjom barke ili broda). Mnoge radinosti more dijeli s kopnom, primorje sa
zaleđe , tako da ih ije oguće od ajati: g ad ju esta i luka a p i je , tka je
suk a i jeda a, plete je p uća i eža, iz adu akita od stakla i ko alja ili u esa

koji sliče plodo i a kop a i o a.
M ogo je azloga da se zad ži o u adio i a a oda a, kalafata, uža a,
eža a ili spuž a a, da se podsjeti o a poslo e i da e, o ede i o ičaje ez
kojih ije oguće upoz ati Medite a : o o što je io ili što jest.

Na edite a ske su o ale silazili a odi s ko ti e ta, iz zaleđa koje je
more bilo strano. Stjecali su pomorsko iskustvo, preuzimali ga od onih koje su
zatekli, p eda ali o i a koji su ih aslijedili. S atko je od ekoga učio ili pak se e

s at ao učitelje d ugih: taka se od os dugo zad žao. Za ati koji su po eza i s
morem i pomorstvom (napose oni koji se tiču odog ad je , alati koji a su se
služili ajsto i od tih za ata, sličili su jed i d ugi a a s i edite a ski
obalama. Nazive i oblike brodova, njihova porijekla i sposobnosti opisale su velike