Page 31 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 31

knjige,  stare  i  nove,  s  kojima  se  ne  kanimo  niti  može o   je iti.  Po ijest  je
                upa tila  a je   odog aditelja  ego g aditelja. Ostala su,  eđuti , z a e ja

                koja su sama po sebi povijest: od prvih monoksila, birema i trirema, nava i galija
                raznih vrsta, na vesla i na jedra, do brodova na paru i motore od kojih poči je
                 o a po ijest; to su  a ke od aka ije ili siko o e, od papi usa takođe   papi us je,

                 je ojat o, jed a od p  ih  eza iz eđu plo id e i pis a ,  ači i  a koje se sa ijao
                t  di li a o ski  eda , tesao h ast, čes i a ili   ijest za kolu  u, a iš iz hladnijih
                k aje a,  uk a,  o o i a ili  u  a za  adi e i ko  u, če p es za ja  ole i kata ke,
                jasen  ili  javor  za  vesla.  Uzorci  koje  nalazimo  u  pomorskim  muzejima,  u
                 ajsk o  iji a kao i u  aj eći a, podsjećaju  a to kako su se oda i  ala sta la i
                od eđi alo   ije e kad ih je  aj olje posjeći  "iz eđu d iju Gospi", go o ilo se u

                Dalmaciji, one od Karmele i Vele Gospe u ljeto, ili pak "usrid zime", kad je u stablu
                 aj a je soka , koliko se dugo  o ao  očiti t upa  u  o u, "kišati" ga i po koju

                godinu, potom sušiti  a su  u, p e azi ati ulje  ili pet olje ,  apoko   asjeći u
                grede i istesati u daske, "paliti" daske da postanu savitljive i da se napnu poput
                luka. Među kalafati a ili šupe ači a  kako su se još z ali   odog aditelji   ilo je
                mnogo struka i zvanja:  ešt i od k up e i sit e tesa ije, poduzet i i i  adzi atelji,
                šegatu i i pla ja i, li a i, ko ači koji su često dolazili iz u ut aš josti  iz k aje a
                gdje je  ilo  iše ko i e i  ećeg iskust a u  jezi oj o  adi , tkači jeda a i  e ada,

                uža i, pitu i, pegulari.
                        Čak  i   a   a ji   šk e i a,  kak e  s o  još  do eda  o   ogli   idjeti  po
                G čkoj,  a jugu Italije, u  az i   jesti a od A ti esa do Alge i asa i Cadiza, od
                Ma oka do Bej uta,  ilo je  a desetke alata koji a se  iše ne zna ni imena. Revni
                su jezikoslo  i  za ilježili  u Dal a iji    ogo  azi a, od kojih  eke p e osi    e
                 is o li ih  ožda spasili od za o a a: šega, šegu , ša a a , pla ja s du lji  i
                plići   ezo , goj a,  e atu , t apa , li e,  aspe i  aškete, ška peli ili lita, aše,
                ašete  i  ašu i,   lati,   a e  i   a ole,  ka ti i,  ka aleti,  tajafe i,    ok e   az ih
                 eliči a,  uže  i  ši e  tesle,  špi jeli,  skošu i,  šk a i  za   je e je  i  li ele  za

                poravnavanje, mnogobrojna pomagala kojima su kalafatali kimente, zalijevali ih
                vreli  kat a o  ili pakli o   koja se još z ala pakal ili pegula .
                        Po kat a u i  jego u  o ju  ajlakše je  ilo usta o iti gdje se  alazi šk e  i
                kaka  je. Kat a  se p a io od sta e jele ili  o a, posječe ih kad su  eć is  plje i te
                iz   jih   iše   e   u i,  p i  za ezu,  te pe ti ska  tekući a.  Njiho o  se  t uplo  dugo

                iskuhavalo ili peklo da bi na kraju ostalo malo guste i tamne tvari. I taj je ostatak
                kas ije p očišća a  da se iz  jega odst a i t u je. Ne  ože se za isliti g ad ja
                o ič e   a ke   ez  kat a a    isli   stal o   a   ilj i  kat a ,  o aj   i e al i  služi
                g aditelji a puto a . Kat a  sp eča a da d  e e daske po   ući i i  lazi  e uza  u
                poput  i a, zat a a šuplji e i zausta lja t ulež. Nji e se p es lači užad,  a očito
   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36