Page 33 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

p ip e iti, sušiti, k pati. O e su se ta gale i astile u tekući i s lišće i ko o od
s če, ta a isa ili o a, s o o i igli a a ili a u a a. Kad ih s uz uđe je

diže o sa d a, e isli o a gole i posao oko jihova ispiranja nakon lova (da
se s jih odst a e k ljušti, ulj, lasulje ili pak a jiho o suše je po ste ali a,
ha polaga je u sa duke kako isi, dok se e a e, e i izg izli oka. Tko z a zašto

se o ič o za o a ljaju eže azapete a sa o odu ispod jarbola, oko
koše a i kos ika , kojih je s ha da spaša aju o a e od pada, za ije e
nevremena, kad se uspinju po katarkama kako bi doveli u red jedra i njihove
k ize, usp kos jet u i togla i i. U eža a je ostao dio po ijesti Medite a a.
Lov se ežo dopu juje lo o a udi u ili uz po oć pala ga a
pa a gala , ostiju, ša i d ugog p i o a. T e a aći i odgo a ajuću ešku ješku,
a a , eku, pastelu, a ali u ili si. . Iz o eške pose o je u ijeće: alja ga

uskladiti s vrstama pohlepe ili prožd lji osti, i sa ih i a i o ih koji ih lo e.
To je u ijeće do ede o do sa še st a a eki sta i o ala a. S e
obale Mediterana nisu jednako stare.
Plete je ko opa e ože se od ojiti od ezi a ja uzlo a. I ta je ješti a
poz ata od da i a: až o je da se s aki uzao g op ili č o ože od iješiti o ako
kao što je s eza ili ekako d ukčije. Postoji ogo p aktič ih uputa u ezi s ti i
oskud o teo ijsko z a je o to e. Na eki su oli a že e po o a a i i a a

ezi ale uzlo e tako da ih iše itko nije mogao razvezati, ni na moru ni na kraju
o to e su isp iča e p iče, a s i edite a ski jezi i a . Pouč i su i azi i
pojedi ih uzlo a: i a ski, o a ski, o aški, o aj a uški i o aj a že ski
ači , s eki ili t di oko , s fio e ti ski i holandskim vezom (svaka obala
ima i pokoju vlastitu podvrstu); po obliku vezanja razlikuju se osmica, pletenica,
kita, štip, z i , tu a , k u a i d . Do o je podsjetiti i a to da se č o o i a a
užetu je ila zi a oda i da se po ji a i da as azi a ta je a. Či i se da je
ajjed osta iji i ajodluč iji od s ih takoz a i t i uzao ili č o . P e a pučkoj
eti ologiji jeda je g op, a istoč oj jad a skoj o ali, p oz a g o o : " ezati

uzao a g o ". Na Ko zi i, u g adu Cal iju, uputili su e a uža a koji se posvetio
uzlo i a i o ji a z ao iše od ikoga d ugog: kako se koji eže, če u služi,
odakle je. Od jega sa aučio s e što z a o to e: dio sa toga i o dje p e io.

Mjesni podrugljivci, kakvih ima na svim obalama Mediterana, nadjenuli su mu
nadimak Tu iddu, z og kojeg je t pio i koji ga je a odio da se još iše p eda

svome djelu.
Za sta il ost oda ja čili su alasta i, koji su dolazili a k aju posla:
jesto alasta sa u e ili so je, kako se još zo e za ije e plo id e, p ilike u
kojima ga se ože po ećati ili po ak uti, kad se o a s a jiti ili pos e od a iti,
iskust a su koja se ajteže stje alo. Pose u ulogu ig ali su iz ađi ači pule a, koji